Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 28. rujna 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna 2017. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama Udruženja autoškola pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom Zakona vrši daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije u području sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, obzirom na činjenicu da mladi vozači uzrokuju nerazmjerno veći broj prometnih nesreća u odnosu na ostale vozače predlaže se da se vozačka dozvola mladom vozaču ukine i oduzme kada u razdoblju od dvije godine skupi 9 negativnih prekršajnih bodova, a ostalim vozačima kada u istom razdoblju skupe 12 negativnih prekršajnih bodova. Prijedlog zakona „mladog vozača“ definira kao vozača motornog vozila do 24. godine života koji posjeduje vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj što. dosad nije bilo obvezno da takav vozač posjeduje hrvatsku vozačku dozvolu.

Propisuje se obaveza podvrgavanja izvanrednom liječničkom pregledu vozača i instruktora vožnje koji je najmanje tri puta u tri godine pravomoćno kažnjen zbog upravljanja vozilom s nedopuštenom količinom alkohola u krvi. Time se želi pojačati liječnička kontrola osoba koje učestalo konzumiraju alkohol te upravljaju vozilom.

Predstavnik Udruženja autoškola pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ukratko je dao primjedbe i prijedloge na predloženi tekst Konačnog prijedloga zakona. Smatra da su autoškole stavljene u nezavidan položaj, naročito se pri tome osvrnuo na represivne mjere, a sve u cilju održivost standarda osposobljavanja kandidata za vozače, odnosno cijelog sustava sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj.

U raspravi se dio članova Odbora osvrnuo na zahtjeve Europske komisije, prema kojima se Zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije te smatraju da bi to moglo dovesti do smanjenja standarda. Tako se autoškolama omogućuje samostalno formiranje cijena osposobljavanja kandidata za vozače koje je do sada podzakonskim aktom bilo propisano u najnižem iznosu. Konstatirano je da iako Direktiva o uslugama donosi liberalizaciju i snižavanje cijena usluga na tržištu, nikako ne smije utjecati na dosadašnju razinu osposobljenosti mladih vozača. Da konkurencija ne bi utjecala na kvalitetu rada autoškola potrebno je izraditi minimalne standarde za rad autoškola te standard nastavnog sata u cilju zaštite svih vozača i sigurnosti prometa na cestama.

Predlagatelj je na upit o svrsi uvođenja zapisnika pojasnio da će vozač u vozilu morati imati ''Zapisnik o tehničkom pregledu vozila'' i ''Zapisnik o tehničkom pregledu vozila na cesti''. Ukoliko je vozilo zbog neispravnosti isključeno iz prometa u Republici Hrvatskoj ovi zapisnici su dopuštenje za ponovno sudjelovanje u prometu na cestama, a izvan Republike Hrvatske je dokaz da je za vozilo obavljen tehnički pregled, bez obzira radi li se o redovitom ili izvanrednom tehničkom pregledu.

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na cijenu tehničkog pregleda, odnosno  nesrazmjer povećanja troškova administracije, u odnosu na iznos sredstava za ulaganja u ceste, a koji se već 14 godina nije povećao. Također je dana primjedba na nedopustivost monopola  Centra za vozila Hrvatske

U raspravi je zatraženo od predlagatelja da razmotri prijedlog kojim bi se, uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, jedinicama lokalne samouprave koje to žele omogućilo da u naseljima postavljene kamere služe i za promet u kretanju, a ne samo u mirovanju. Ovakvim proširenjem nadležnosti lokalna samouprava bi dodatno prihodovala, pojačale bi se mjere nadzora jer bi snimke mogle poslužiti kao dokaz u kaznenim postupcima u širem smislu, a odgovornost za stanje sigurnosti djelomično bi se prenijela i na jedinice lokalne samouprave što bi doprinjelo i većoj sigurnosti prometa na cestama.

Raspravljano je o radnom statusu stručnih (licenciranih) djelatnika autoškola. Izraženo je mišljenje da bi zakonski prijedlog trebao jasnije definirati da ovi djelatnici imaju regulirane radne odnose isključivo sukladno odredbama Zakona o radu, a ne sukladno Zakonu o obveznim odnosima, što bi omogućilo ugovor o povremenom radu prema ugovoru o djelu, a čime se ruši institucija autoškola. 

U daljnjoj raspravi izraženo je nezadovoljstvo činjenicom da se protiv rješenja koje donosi Ministarstvo, ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Većina članova Odbora mišljenja je da se na ovaj način krše ljudska prava uz napomenu da u drugim hrvatskim zakonima postoji institut žalbe upravo kako bi se veći broj predmeta riješio prije Upravnog suda, a čime se smanjuju troškovi i dugotrajnost postupka. Predlagatelj je u obrazloženju kazao da u ovom slučaju ne postoji mogućnost drugostupanjskog tijela.
I na kraju, dobrim je ocjenjeno predloženo ukidanje obveze obavljanja tehničkog pregleda novih motornih i priključnih vozila koja se registriraju u Republici Hrvatskoj, tzv. ''nulti'' tehnički pregled.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora večinom glasova (7 ”za” 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić