Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 16. studenoga 2017. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekciju planova za 2019. i 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se prihodi za 2018. planiraju na razini 129 milijardi kuna, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna. Planirani deficit opće države bit će u 2018. na razini 0,5% BDP-a, u 2019. predviđa se njegovo uravnoteženje,  a u 2020. suficit od 0,8% BDP-a.

Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 065 Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Prijedlog financijskog plana za 2018. iznosi ukupno 7.268.924.707 kn što je povećanje ukupnog plana, u odnosu na plan za 2017., nakon rebalansa, za 5,24%.
 
Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2018., gotovo 40% plana odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture, a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. Sukladno odredbama navedenih zakona društvu Hrvatske ceste pripada 0,80 kn, a društvima Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura po 0,20 kn naknade po litri naplaćene trošarine na određene energente koji se koriste kao pogonska goriva.
Za pripremu i provedbu EU projekata je u Financijskom planu za 2018. godinu planirano  gotovo 19% od  ukupnog plana.

Najveća povećanja sredstava, nakon rebalansa, odnose se na: provedbu projekta Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora, provedbu ugovora o koncesiji Autocesta Zagreb-Macelj, poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija, projekt Prilagodba željezničkih graničnih prijelaza za provedbu schengenske pravne stečevine, provedbu ugovora o koncesiji - Bina-Istra; Izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te za modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.

Također se radi na daljnjoj provedbi projekata koji se sufinanciraju sredstvima pomoći EU u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost,  u okviru OP Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije te u okviru projekta CEF 2017.-2019.-CROCODILE II CROATIA-Uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS) na TNT cestama.

Najznačajniji projekti koji će se sufinancirati sredstvima pomoći Europske Unije su:  Projekt „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, Projekt „Izgradnja mosta kopno - otok Čiovo u Trogiru sa spojnim cestama 2. Faza“; Projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“, Projekt „Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek“, Projekt „Modernizacija i razvoj javnog prijevoza Grada Osijeka“, Projekt „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci“ te Projekt „Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo)“.

Isto tako, osigurana su sredstva za razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez potrebne infrastrukture i bez dovoljno komercijalnog interesa.

Planirana su i sredstva za: Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za vodne putove, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo i Hrvatski hidrografski institut. Od 1. siječnja 2018. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) stječe status proračunskog korisnika.

Članovi Odbora suglasni su s Financijskim planom za 2018. te projekcijama plana za 2018. i 2019 izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste. Prihodi za 2018. planiraju se u iznosu od 2.68 milijardi kuna (prihod od naknade iz goriva iznosi oko 74%), dok su planirani rashodi u iznosu od 2.95 milijardi kuna.
  Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU

te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu  i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić