Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu

Izvješće Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekciju planova za 2022. i 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok ukupno planirani rashodi iznose 157,9 milijardi kuna. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8 posto, u 2021. se očekuje realni rast BDP-a od 5 posto, odnosno 3,4 posto u 2022. te 3,1 posto u 2023. godini.

Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2021. iznosi ukupno 8.675.978.194 kn, što je povećanje za 11 posto u odnosu na tekući plan za 2020., a nakon rebalansa, za 15,81 posto. Iako ukupan plan za 2021. godinu raste, on se u limitu smanjuje te iznosi 5.797.544.023 kn, što je smanjenje nakon rebalansa za 3,28 posto. Projekcija financijskog plana za 2022. je u odnosu na ukupan plan za 2021. viša za 11,06 posto dok je za 2023. u odnosu na projekciju za 2022. viša za 5,31 posto.

Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2021. godinu iznos od oko 60 posto plana odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine) te za  pripremu i provedbu EU projekata.

Vrijednosno najznačajniji projekti, koji će se sufinancirati sredstvima pomoći EU u narednom trogodišnjem razdoblju su: Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Projekt izgradnje državne ceste od čvora Škurinje do luke Rijeka, Unaprjeđenje lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog prometa, Izgradnja nadvožnjaka i prilazne prometnice u Vinkovcima, Sanacija opasnih mjesta na državnim cestama, Izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci i Hrvatski Leskovac-Karlovac, Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od međunarodnog značaja Vinkovci–Vukovar te Obnova voznog parka HŽ Putnički prijevoz novim elektromotornim vlakovima. Također se planira razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. 

U okviru financijskog plana Ministarstva planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti.

Od 1. siječnja 2021. godine državne lučke uprave postaju proračunski korisnici te su u okviru financijskog plana Ministarstva, planirana i sredstva za 10 državnih lučkih uprava. 

Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka–Zagreb, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2021. godinu te projekcije za 2022. i 2023. godinu. 

Hrvatske autoceste, između ostalog, u 2021. godini planiraju početak izgradnje dionice Autoceste A7 Selce–Novi Vinodolski te su u tijeku pripremne aktivnosti za početak izgradnje dionice Lekenik–Sisak. 

Predstavnik društva Autocesta Rijeka-Zagreb, istaknuo je da se sukladno Odluci Vlade RH, očekuje pripajanje društva Autocesta Rijeka-Zagreb društvu Hrvatske autoceste do kraja ove godine. U raspravi je kazao da njihovo društvo obavlja poslove redovitog održavanja 187 km cesta, naplatu cestarina te se, između ostalog, osvrnuo na planirani projekt proširenja  kapaciteta  autoceste  Zagreb-Karlovac.

Prioritet za HŽ Putnički prijevoz nabava je novih elektromotornih vlakova s obzirom da je postojeći vozni park prosječno star više od 40 godina. Također je rečeno da su ovogodišnji prihodi smanjeni, ali bi se to trebalo promijeniti pružanjem adekvatne i kvalitetnije usluge putnicima.

Nadalje je raspravljano o važnosti povezivanju hrvatskih luka u željezničku mrežu te projektima i ulozi HŽ Infrastrukture. Istaknuto je da je jedan od glavnih prioriteta Republike Hrvatske ulaganje u željezničku infrastrukturu kako bi željeznica preuzela veći udio prometa u odnosu na ceste, kao održivije opcije. Predstavnik HŽ Infrastrukture istaknuo je da se planira realizacija projekata iz programa obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet u  2021. u iznosu od 596 milijuna kuna te se posebno osvrnuo na projekt rekonstrukcije teretnog dijela kolodvora Rijeka, obnovu dionice Savski Marof-Zagreb, Ogulin-Moravice i Greda-Sunja-Novska.

Na sjednici je raspravljano o projektu povezivanja „Lepoglavskom spojnicom“ unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske čijom će se izgradnjom omogućiti bolja povezanost sjevera Hrvatske sa Zagrebom, što će u konačnici doprinijeti razvitku gospodarstva ovog dijela Hrvatske.

Postavljen je upit o mogućnosti uspostave pruge Vinkovci-Brčko-Tuzla za kojeg je rečeno da nije u planu zbog mogućih problema vezano za međudržavni sporazum, ali je u planu povezivanje luke Ploče i luke Vukovar preko Bosne i Hercegovine, a prioritet je projekt Luka Rijeka-Brajdica.

Članovi Odbora osvrnuli su se na ulaganja u cestovnu infrastrukturu, a predstavnica društva Hrvatske ceste je u odgovoru na postavljeni upit pojasnila proceduru vezano za prikazana financijska sredstva u projektu izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta.

Tijekom rasprave ukazano je na nesrazmjer ulaganja u razvojne željezničke i cestovne projekte na području Istarske i Požeško-slavonske županije, u odnosu na druge hrvatske županije. Istaknut je problem „prometnog čepa“ na raskrižju Matulji, raspravljano je o budućnosti luke Bršica, izgradnji i rekonstrukciji željezničkih pruga u Istri te izgradnji druge cijevi tunela Učka i dr. U raspravi je isto tako zatraženo da se ozbiljno razmotri slaba željeznička i cestovna povezanost na području  Požeško-slavonske županije te osigura prometno ravnomjeran regionalni razvoj na razini cijele Republike Hrvatske.

Kao i prilikom rasprave o rebalansu Državnog proračuna zatraženo je da se pronađe održiv model, odnosno omoguće redovni prihodi županijskim upravama za ceste, kroz najavljene izmjene Zakona o cestama ili na neki drugi odgovarajući način.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za”, 2 glasa ”protiv” i 3 glasa ”suzdržan”) je odlučio predložiti Hrvatskom Saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2022. I 2023. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu  i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka – Zagreb za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

        
PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić