Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 22. srpnja  2021.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Ukupni ostvareni prihodi u 2020. iznosili su 85,5 milijuna kuna, a ukupni rashodi 104,3 milijuna kuna. Značajnu stavku u materijalnim rashodima predstavljao je nepredviđeni trošak arbitraže u arbitražnom sporu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu u iznosu od 21.4 milijuna kuna, što je podmireno iz viška prihoda iz prethodnog razdoblja.

Ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija iznosili su 11,45 milijardi kuna, što je za 3,3 posto manje nego u prethodnoj godini. Zbog pandemije i potresa koji su pogodili Banovinu i Zagreb, komunikacija na daljinu velikim dijelom zamijenila je fizičku te se tržište elektroničkih komunikacija brzo prilagodilo situaciji. Operatori su osigurali dodatne kapacitete gdje god je to bilo moguće te su u suradnji s HAKOM-om izlazili u susret korisnicima vezano za izmjene njihovih ugovora i naplate usluga te nije zabilježeno povećanje broja pritužbi korisnika. Ostvaren je rast prihoda od usluge širokopojasnog pristupa internetu, ali su smanjeni prihodi od klasičnih telefonskih usluga, uključujući i roaming, što je utjecalo  na smanjenje ukupnih prihoda na tržištu. Operatori su nastavili s ulaganjem u razvoj infrastrukture, novu tehnologiju i usluge. Na tržištu je ukupno uloženo 2,5 milijardi kuna. U Republici Hrvatskoj počela je s radom 5G mreža u ranije dodijeljenom spektru, a javna dražba za nove frekvencije održala se najavljenom roku, odnosno u srpnju i kolovozu 2021. 

Na tržištu poštanskih usluga krajem 2020. usluge je pružalo ukupno 23 davatelja, dva davatelja više nego prethodne godine. Ukupno ostvareni prihod tržišta iznosio je 1.815 milijardi kuna (15 milijuna kuna manje nego 2019. godine). Djelomično zatvaranje gospodarstva uslijed pandemije izravno je utjecalo na potražnju za poštanskim uslugama. Ukupan volumen usluga smanjio se na 279 s 311 milijuna usluga, ali su paketske usluge kao visokovrijedne usluge gotovo kompenzirale znatno manje prihode od tiskanica i pismovnih pošiljaka.

Na tržištu željezničkih usluga upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj je HŽ Infrastruktura, koja je ujedno i najveći operator uslužnih objekata. Ukupni prihodi HŽ Infrastrukture od željezničkih usluga u 2020. iznosili su oko 137 milijuna kuna (u 2019. oko 147 milijuna kn). Prijevoz putnika željeznicom obavlja HŽ Putnički prijevoz, a teret i robu teretni prijevoznici, kojih je registrirano ukupno 11. Prevezeno je 15,1 milijun tona robe i 13,1 milijun putnika. Robe je prevezeno 4,2 posto više, a putnika 34 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Putnički prijevoz od 22. ožujka do 10. svibnja 2020. bio je obustavljen zbog epidemiološke situacije i posebnih mjera. Obustava prometa i rjeđa putovanja građana utjecala su na gotovo sedam milijuna manje prevezenih putnika nego u 2019. godini.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a je u odgovoru na postavljen upit o naknadama jedinicama lokalne samouprave (JLS) vezano za projekte razvoja širokopojasne infrastrukture kazao da postoje dva modela. Prema jednom modelu JLS i operator su partneri (plaćat će najam zemljišta te ostalim operatorima dati fer cijenu), a prema drugom modelu vlasnik je jedinica lokalne samouprave te ona raspolaže svojom imovinom pažnjom dobrog gospodara te širokopojasna infrastruktura mora biti dostupna svim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima. Naglašeno je da je većina tih mreža trenutno u fazi izgradnje.

U nastavku sjednice raspravljano je o tržištu poštanskih usluga za koje je rečeno da nije ostvarilo željeni rast. Istaknuto je da je ukupan broj poštanskih usluga u stalnom padu, sve poštanske usluge kasne, posebno pošiljke te da su davatelji koji obavljaju zamjenske poštanske usluge tu priliku iskoristile i povećale svoj udio na tržištu. Posebno su istaknuti problemi s poštanskim uslugama na otocima. Rečeno je  da se ne može obavljati kvalitetna usluga ako se u poštanskim uredima obavljaju i mnoge druge usluge (mjenjačnica, prodaja robe i sl.). Stoga je zatraženo da se zakonom utvrdi da poštanski uredi mogu obavljati samo one poslove koji su im propisani kao osnovna djelatnost. Konstatirano je da sustav treba biti fleksibilniji i bolje organiziran, da ima prostora za njegov napredak, neovisno od toga da li je mjerenjem utvrđeno da je kvaliteta obavljanja usluge dostigla 95% kako je propisano Zakonom o poštanskim uslugama.

Predmetno Izvješće u raspravi je pohvaljeno te je istaknuto da sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržište elektroničkih, poštanskih i željezničkih usluga, a uz to je pregledno i sveobuhvatno te urađeno sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2020. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić