Odbor za pomorstvo, promet i veze

Izvješće Odbora za pomorstvo, promet i veze o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, prvo čitanje, P. Z. E. br. 94

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, prvo čitanje P.Z.E. br. 94, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/08-01/03, Urbroj: 5030116-08-1 od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je naglasio, da je ovaj Zakon propis čije donošenje i usvajanje predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu koji još nije usklađen, ili nije u potpunosti usklađen. Zakonom se uređuju uvjeti za područje interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine, utvrđuju se najniži sigurnosni zahtjevi za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži, odnosno za tunele dulje od 500 metara na autocestama i državnim cestama, određuju subjekti koji će temeljem javne ovlasti upravljati tunelima i uspostavljati sigurnosne parametre u tunelima. Postavlja se zakonski okvir za imenovanje službenika za sigurnost za svaki tunel koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere u cilju maksimalne sigurnosti svih sudionika u prometu. Posebno je naglasio da je nužno što prije pristupiti izradi cjelovitog Zakona o javnim cestama, budući zbog zadanih rokova nije bilo dovoljno vremena za izradu sveobuhvatnog zakona, pa se išlo samo na izmjene i dopune važećeg Zakona.

U raspravi je posebno istaknuto da je predlagatelj propustio ovaj Prijedlog zakona usaglasiti sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, zbog čega gradovi nemogu preuzeti svoje ovlasti, odnosno preuzimanje nadležnosti nad javnim cestama, koje im pripada sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Iznijeto je mišljenje da nije prihvatljivo visinu popusta odrediti Zakonom, već da bi to trebalo odrediti posebnim kriterijima. Postavljeno je pitanje kako je rješeno korištenje službe hitne pomoći i vatrogasne službe na autocestama, tunelima, itd. od strana JLS i koncesionara, odnosno da se koncesionari obvežu na razvijanje svoje službe hitne pomoći i vatrogasne službe. Ocjenjeno je nejasnim da li utvrđivanje najvišeg popusta do 13% znači ukidanje sada važećih popusta koje je posebnom Odlukom donijela Vlada RH, a vrijede za popuste na nekim autocestama. Na primjer autocesta Zagreb – Macelj popust za relaciju Krapina – Zabok, gdje je nekadašnja državna cesta iskorištena za gradnju jedne autotrake. Istaknuta je nužnost da se kod određivanja visine cestarine utvrdi i ekološka kategorija vozila, čime bi se potaknula kupnja novih ekoloških vozila, ostvario veći rabat na autocestama, zaštita okoliša i postigla veća konkurentnost na tržištu

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama.

Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja predlagatelj će uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.


Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, također je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da što hitnije pristupi izradi novog zakona o javnim cestama, kojim će se između ostaloga izvršiti usklađenje sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, definirati pitanje financiranja županijskih i lokalnih cesta, omogućiti županijskim cestama da se preoblikuju u dionička društva, te utvrditi obvezu koncesionara da razvijaju i osiguraju svoju službu hitne pomoći i vatrogasnu službu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić