Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 21. studenoga  2017. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. studenoga 2016. godine.  
 
Odbor je sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi akt raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija podsjetila je da se u skladu sa makroekonomskim okvirima očekuje nastavak pozitivnih kretanja i rast BDP-a od 2,9 %, te su i projekcije državnog proračuna usklađene sa podacima relevantnih međunarodnih financijskih institucija. Ukupne projekcije Državnog proračuna iznose 129 milijardi kuna i predstavljaju 5% povećanja prihoda.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa naveo je da Ministarstvo pravosuđa u okviru razdjela 110 obuhvaća 18 proračunskih glava, među kojima su Ministarstvo  pravosuđa, Pravosudna akademija, zatvori, kaznionice, sudovi, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Državno odvjetničko i Državno sudbeno vijeće, i dr. Ukupni prijedlog proračuna za Ministarstvo pravosuđa za 2018. godinu iznosi 2.429.679.716 kuna. Što se tiče pojedinih rashoda, naglašeno je da su povećani rashodi za zaposlene, dok su u odnosu na 2017. godinu smanjena sredstva predviđena za IPA Projekte, s obzirom na završetak pojedinih projekata.

Sa stajališta sudbene vlasti, predstavnik je naglasio da su postupali u okviru zadanih smjernica, skrenuo je pozornost na značajno povećanje stavki poput edukacije i pitanje intelektualnih usluga.

U raspravi je istaknuto da su u odnosu na 2016. i 2017. godinu sredstva za Ministarstvo pravosuđa smanjena u nominalnom iznosu, k tome, kada se uzme u obzir  prisutna inflacija u Republici Hrvatskoj tijekom 2017. godine, ukupno će Ministarstvo pravosuđa raspolagati sa 36 ml. kuna manje.

Ukazano je na činjenicu da je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno stotinjak upražnjenih radnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika, te da u posljednjih 15 godina nije bilo novih zapošljavanja u državnim odvjetništvima, istovremeno reformom kaznenoga postupka ojačana je uloga  državnih odvjetnika, a prijedlogom proračuna nisu osigurana sredstva.

Također, u raspravi je istaknuto da proračunom nisu predložene mjere za unaprjeđenje pravosuđa,  ne rješavaju se gorući problemi poput ulaganja u izgradnju, obnovu, održavanje zgrada, uređenje i opremanje pravosudnih tijela. Prijedlog nema prikaz racionalizacije mreže sudova, a ukazano je i na smanjena sredstva za zemljišne knjige, zbog čega se postavlja pitanje kvalitetnog izvršavanja sustava zemljišne administracije i nastavka reforme.

Nadalje, postavljeno je i pitanje jesu su li u proračunu predviđena sredstva za vježbenike koji bi nastavno na Izvješća o radu i državnog odvjetnika i ostalih pravosudnih institucija trebali ući u sustav pravosudnih tijela.

Ukazano je i na činjenicu da će se troškovi vezani za intelektualne usluge u složenim predmetima sa sudova prenijeti na državna odvjetništva, stoga će i plaćanja sa stavki odvjetništva biti veća.
 
Također, značajna sredstva predviđena su za zastupanje Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i u arbitražnim postupcima na poziciji DORH-a, mišljenje je da bi u budućnosti potrebna sredstva valjalo iskazati na stavkama državnih tijela iz čije se nadležnosti vode inozemni postupci.

Predstavnik predlagatelja osvrćući se na raspravu ponovio je da su u odnosu na 2017. godinu sredstva smanjena zbog završenih projekata i smanjenih prihoda zatvorskog sustava dok su primjerice povećana sredstva za županijske i općinske sudove, razvoj i održavanje pravosudnog informacijskog sustava. Navodi  završetak nekih projekata poput Centra za izobrazbu u Remetincu, zatvorsku Bolnicu Zagreb, prostore Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva na karlovačkom području, energetske obnove Kaznionice u Turopolju.

Pitanje zapošljavanja novih vježbenika riješit će se novim zakonima koje će Ministarstvo pravosuđa uputiti u postupak donošenja tijekom 2018. godine. Projekti za zemljišne knjige također se nastavljaju a sredstva će se osigurati zajmom Svjetske banke. Naglašava da Ministarstvo pravosuđa nema dugovanja i u 2018. godini počinje podmirivati sve svoje obveze, a da su sredstva predviđena za zastupanje Republike Hrvatske u inozemstvu dostatna i realna.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je  sa sedam  (7) glasova  „za“, dva (2) glasa „protiv“ i jedan (1) „suzdržan“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

 Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić