Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 30. listopada 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 776, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom zakona predlažu osme izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, prvenstveno zbog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 2016/1919/EU o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga. Predmetna Direktiva 2016/1919/EU utvrđuje  pravo na pravnu pomoć branitelja uhićenicima, osumnjičenicima i okrivljenicima koji nemaju dovoljno sredstava za plaćanje branitelja, a čije troškove snosi država. Slijedom navedenog, u Zakonu o kaznenom postupku predlaže se da pravo na pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava prije početka kaznenog postupka, u prethodnom postupku ostvaruje uhićenik od trenutka uhićenja, a osumnjičenik prilikom poduzimanja pojedine radnje u kojoj sudjeluje, pri čemu se vršiti provjera imovinskog stanja uhićenika, a osumnjičeniku se pored imovinskog kriterija pravo priznaje u postupcima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina. O postavljanju branitelja odlučuje sudac istrage, o osnovanosti samog zahtjeva odlučuje državni odvjetnik odnosno predsjednik vijeća ili sudac pojedinac.

Nadalje, uvodi se novi članak kojim se propisuje da sudovi u slučaju podnošenja zahtjeva Sudu Europske unije za donošenje prethodne odluke rješenjem prekidaju kazneni postupak, protiv tog rješenja nije dopuštena žalba i za vrijeme trajanja prekida ne teče zastara kaznenog progona.
Također, u katalogu mjera opreza uvodi se nova mjera zabrane pristupa Internetu, uvodi se mogućnost određivanja mjera opreza nakon što isteknu najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora. Okrivljenikovo nepridržavanje određene mjere opreza propisuje se kao kazneno djelo u okviru postojećeg kaznenog djela neizvršenja sudske odluke, a uvođenjem „putovanja u svrhu terorizma“ kao samostalnog kaznenog djela, predlaže se isto uvrstiti i kataloge kaznenih djela u pojedinim odredbama Zakona o kaznenom postupku.
 
U nastavku izlaganja predstavnica predlagatelja obrazložila je određene izmjene kojima je cilj bolje ostvarivanje načela ekonomičnosti i ubrzanje postupka. Kako bi se  spriječila zlouporaba prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće suca višeg suda, predlaže se da će se zahtjev moći podnijeti tek nakon što predmet u povodu žalbe bude zaprimljen na višem sudu. Radi veće učinkovitosti, propisuje se ovlast policiji da može samostalno, bez naloga državnog odvjetnika obaviti hitnu dokaznu radnju prepoznavanja za kaznena djela propisane kazne zatvora do pet godina, da se odrede potrebna vještačenja kada je počinitelj nepoznat, izuzev obdukcije, ekshumacije i molekularno-genetske analize uzoraka biološkog materijala, predlaže se i drugačije uređenje radnje tjelesnog pregleda okrivljenika, uzimanje krvi i urina od okrivljenika i druge osobe, te  tjelesnog pregleda drugih osoba. Radi ubrzanja postupka pred optužnim vijećem, predlaže se da stranke iznesu sve prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza već u svojim izlaganjima, a ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, propisuje se instruktivni rok od 15 dana od primitka optužnice za podnošenje prijedloga. Prijedlozi za izdvajanje nezakonitih dokaza podneseni protivno novim procesnim pravilima biti će odbačeni rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. Također, uvodi se mogućnost čitanja zapisnika o ranijim iskazima svjedoka ili drugih dopisa o nalazu ili mišljenju vještaka, ako je svjedok ili vještak ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka, brišu se odredbe o uvodnim govorima stranaka. Naposljetku, predlaže se da se pripremno ročište više ne provodi u postupcima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do 15 godina, a u postupcima za kaznena djela propisane kazne zatvora iznad 15 godina ako sud procjeni da postoji potreba za njegovim provođenjem. 

U raspravi je izneseno mišljenje da bi žrtvama kaznenih djela država trebala omogućiti jaču zaštitu i osigurati naknadu štete, osim toga da nije svrsishodno što sudovi ne prihvaćaju iskaze dane pred policijom tijekom izvida. Vezano za pravo na pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava osobama slabijeg imovinskog stanja, iznesena je dvojba koliko će se u praksi ovo pravo efikasno provoditi, kojim će se modalitetima utvrđivati imovinsko stanje, te koliko će to utjecati na kvalitetu rada policije koja ima ograničeno vrijeme zadržavanja uhićenika.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa četiri  (4) glasa „za“  i tri (3)  „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju  se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.  Orsat Miljenić