Odbor za pravosuđe

Izvješće Odbora za pravosuđe o Prijedlogu zakona o pomilovanju, prvo čitanje, P.Z. br. 651

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 3. srpnja  2019. razmotrio je Prijedlog zakona o pomilovanju, P.Z. br. 651 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. lipnja 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se predlaže donošenje novog zakona, kojim se primarno usklađuju odredbe Zakona o pomilovanju s Kaznenim zakonom, Zakonom o probaciji i Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. Naime, KZ/11 je promijenio sustav kaznenih sankcija, uveden je institut modifikacije kazne-djelomične uvjetne osude, zakon više ne poznaje sudsku opomenu te propisuje neke nove obligacije koje je moguće izreći uz kaznu, kao i neke nove sigurnosne mjere, u tom dijelu je bilo potrebno odrediti sadržaj pomilovanja. 

Nadalje, istaknula je da je postupak pomilovanja specifičan po svojoj prirodi, molba za pomilovanje je individualni čin kojim se osuđenik ili druga osoba ovlaštena na podnošenje molbe izravno obraća državnom poglavaru. Ističe da je nužno osigurati sagledavanje svih činjenica i okolnosti na koje ukazuju podnositelji zamolbe i osigurati primjenu instituta na one slučajeve kada je to doista opravdano. Novost je da se uvodi Povjerenstvo za pomilovanja, koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa, bit će sastavljeno od eminentnih stručnjaka, predsjednik Povjerenstva je ministar pravosuđa, Povjerenstvo će nakon ocjenjivanja molbe za pomilovanje i relevantnih podataka prikupljenih tijekom postupka, Predsjedniku Republike Hrvatske dostaviti obrazloženo mišljenje s prijedlogom o osnovanosti svake pojedinačne zamolbe.

U raspravi je istaknuto da je u članku 98. podstavku 4. Ustava Republike Hrvatske data ovlast Predsjedniku Republike Hrvatske da daje pomilovanja, dok se predloženim Zakonom o pomilovanju zadire i ograničava ustavna ovlast Predsjednika, s čime se slažu i pojedini ustavni stručnjaci.  Osim toga, Ustav RH ne daje pravo zakonodavcu da davanje pomilovanja uredi zakonom, stoga je navedeni prijedlog ustavnopravno dvojben.  
Nadalje, da se ustavne ovlasti Predsjednika RH ograničavaju, proizlazi i iz novine uvođenja Povjerenstva za pomilovanje, koje bi se osnovalo pri Ministarstvu pravosuđa, a na čelu Povjerenstva bio bi ministar pravosuđa. Mišljenje je da  se time ministru pravosuđa daje mogućnost da uvelike definira odluke Povjerenstva. Kako člankom 12. Prijedloga nije uređen način imenovanja Povjerenstva, predlaže se urediti imenovanje Povjerenstva na temelju javnog poziva i iskazivanja interesa za članstvo u Povjerenstvu.

U raspravi je predloženo da se u članku 8. Prijedloga postupanje s molbom uredi na način da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa o podnesenoj molbi obavještava Predsjednika Republike Hrvatske. 
Predlaže se urediti rokove za postupanje od podnošenja molbe za pomilovanje do donošenja odluke Predsjednika Republike Hrvatske.

Osim toga, predlaže se urediti mogućnost Predsjedniku Republike Hrvatske da prije donošenja odluke pozove predsjednika Povjerenstva za pomilovanja radi potrebnih objašnjenja. Naglašeno je da Povjerenstvo ne bi trebalo iznositi u javnosti mišljenja i prijedloge Povjerenstva prije donošenja odluke Predsjednika.
Sugerira se urediti obvezu Povjerenstva da prije davanja mišljenja i prijedloga po podnesenoj molbi obavi razgovor s podnositeljem molbe za pomilovanje. 

Postavljeno je pitanje koliko je oportuno otvarati mogućnost pomilovanja osobama koje su sankcionirane radom za opće dobro, uvjetnim osudama, uvažavajući opće mišljenje kako je kaznena politika u RH preblaga.
Također, u raspravi je istaknuto da navedeni Prijedlog otvara prostor za doradu u pogledu rokova u postupanju, načinu imenovanja Povjerenstva za pomilovanja, te da će rasprava u dva čitanja odgovoriti na iznesene primjedbe. U članku 12. stavku 2. predlaže se: riječ „defektolog“ zamijeniti riječima: „edukacijski rehabilitator“. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o pomilovanju. 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić