Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2019. godine. 
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/24, Urbroj: 50301-25/06-19-9 od 18. srpnja 2019., Vlada RH nema primjedbi na podneseno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da su rezultati rada sudova u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu dobri (ukupno 77 sudova), da je smanjen broj sudova, kao i broj pravosudnih dužnosnika. Nastavljen je trend smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćenja trajanja sudskih postupaka, prosječno vrijeme rješavanja predmeta  skraćuje se na gotovo svim sudovima. 
 U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 1.166.130 predmeta ili 6% manje u odnosu na prethodnu godinu, povećan je priljev predmeta na upravnim i Visokom upravnom sudu RH, ukupan broj predmeta u radu smanjen je sa 1.751.231 na 1.630.254, odnosno 7%, broj riješenih predmeta smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 5%, broj neriješenih predmeta smanjen je  u odnosu na prethodnu godinu za 12% (podaci o kretanju predmeta na sudovima u petogodišnjem razdoblju pokazuju da je 2014. godine bilo 616.686 neriješenih predmeta, dok je broj neriješenih predmeta u 2018. godini 407.062).
Stopa ažurnosti zabilježena u 2018. je najveća zabilježena u proteklom petogodišnjem razdoblju. Kontinuirano se skraćuje vrijeme trajanja sudskih postupaka, prosječno vrijeme rješavanja predmeta na trgovačkim sudovima iznosi 64 dana. Indikator stope rješavanja predmeta pokazuje da sudovi svih vrsta bilježe stopu rješavanja preko 100%. Unutar sustava zadovoljavajući je broj sudaca, dok još uvijek nije dovoljna zaposlenost sudskih savjetnika. 
Vezano za rješavanje starih predmeta koji se vode preko 10 godina, od ukupnog broja starih predmeta u radu tijekom 2018. (29.445), sudovi su riješili 20.314 predmeta, ostalo je neriješeno 9.131 predmeta. Pretpostavka je da će se broj starih predmeta u 2020. godini povećati provedbom novele parničnog postupka.

U raspravi je istaknuto da u javnosti prevladava negativna percepcija o radu sudova, da određeni broj predmeta pada u zastaru, što je osobito nedopustivo u predmetima ratnog profiterstva i ratnih zločina.Također citirajući izvještaj organizacije civilnog društva „Documente“, koja je pratila suđenje u 27 postupaka ratnih zločina, proizlazi da su postupci dugotrajni, ročišta se rijetko zakazuju, okrivljenici i svjedoci su često nedostupni, a kazne ratnim zločincima su u pravilu niske.
Nadalje, izrečene su i pohvale o radu sudova zbog pozitivnih pomaka, osobito što se tiče slučaja „Franak“ i nedavne odluke Vrhovnog suda o nepoštenim ugovornim odredbama u ugovorima o CHF kreditima, čime se otvara put za 125.000 potencijalnih tužbi protiv banaka u Republici Hrvatskoj i pravnim pitanjima koja do sada nisu bila predmetom rješavanja pred domaćim sudovima, od kojih su osobito značajna matematičko utvrđivanje obeštećenja za potrošače iz konvertiranih CHF kredita, ništetnost CHF ugovora o kreditima te zastara potraživanja za nepoštene ugovorne odredbe, gdje Sud EU nema stav jednak stavu Vrhovnog suda RH i  smatra da se mora vratiti sve bez zastare. Slijedom navedenog, Predsjedniku VSRH postavljeno je pitanje da li će se zbog svog značaja navedeni predmeti rješavati prioritetno.
Nadalje, postavljen je upit postoji li potreba za osnivanjem Visokog građanskog suda RH radi ujednačavanja sudske prakse i jedinstvene primjene zakona. Predsjednik Vrhovnog suda zamoljen je za komentar u vezi prisutnog trenda javnog eksponiranja sudaca, je su li istupi sudaca primjereni i u skladu sa sudačkom etikom i odgovornošću sudaca. 
Ukazano je i na problem statističkog prikupljanja podataka o broju predmeta, tijekom postupka iz jednog predmeta generira se više predmeta, sa novim poslovnim brojevima, potrebno je omogućiti pravi uvid u stvarno stanje predmeta, također, prilikom rješavanja, trebalo bi točnije iskazati podatke da li je predmet završen meritornom odlukom suda, odbačajem, sporazumom stranaka ili zastarom, zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti. Također, mišljenje je da bi u Izvješće trebalo unijeti i podatke o prekoračenju rokova od podizanja optužnice do sazivanja optužnog vijeća, predmeta iz nadležnosti USKOK-a, o izrečenim stegovnim mjerama. S obzirom da je nedopustivo da pojedini predmeti  za najteže zločine odu u zastaru, iznesen je prijedlog da se u slučaju zastare uvede obveza sucu da obrazloži razloge zbog kojih je došlo do zastare, a predsjedniku suda da iz stanja spisa ocjeni da li su razlozi subjektivne ili objektivne prirode. Kao negativan primjer navedeni su  podaci iz tablice 44. Izvješća o načinu rješavanja prekršajnih predmeta po žalbi, iz koje proizlazi da je od ukupnog broja riješenih predmeta njih 3.146 (20%) riješeno obustavom zbog nastupanja zastare. Predsjednik Vrhovnog suda zamoljen je za komentar obustava postupaka imajući pri tome na umu da se uvriježilo mišljenje kako prekršajni sudovi imaju višak sudaca i znatno manji broj predmeta. 
U raspravi je postavljeno pitanje predsjedniku Vrhovnog suda koliki iznos sredstava sudovi plaćaju s osnove naknade zbog neispunjenja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. 
Predlaže se zasebno iskazivanje statističkih pokazatelja u predmetima iz nadležnosti USKOK-a.  Mišljenje je da bi Izvješće trebalo upotpuniti podacima o broju drugostupanjskih odluka odnosno odluka o izvanrednim pravnim lijekovima koje su potvrđene. 
U nastavku rasprave istaknuto je kako pozitivne trendove treba promicati i to je način kojim će se mijenjati percepcija javnosti i graditi povjerenje u pravosuđe. Naime, često sudovi nose teret odluka drugih tijela, trebalo bi komunicirati češće i jasnije prema javnosti. S obzirom na slučajeve da se pokreću ovrhe na temelju rješenja koja su donesena prije više godina, postavljeno je pitanje da li potencijalne parnice koje bi ovršenici mogli pokrenuti mogu stvoriti dodatni pritisak na sustav, kao i da li postoji podatak o broju obveznih stečajeva. Vezano za postupke suđenja u odsutnosti, postavljen je upit mijenja li se dosadašnja praksa, što bi imalo osobiti značaj u postupcima ratnih zločina. U raspravi je također izneseno da se sudovi u idućoj godini trebaju pripremiti na predložene novine u ovršnim postupcima, izraženo je mišljenje da se nadležnost Visokog kaznenog suda RH treba propitati, istaknuto je da su velika očekivanja od Vrhovnog suda u postupcima revizije.   

Predsjednik Vrhovnog suda nakon postavljenih pitanja naglasio je da će se predmeti vezani za slučaj „Franak“ prioritetno rješavati, iako su još mnoga pitanja otvorena. Smatra da nema potrebe za osnivanjem Visokog građanskog suda, postojeći alati za formiranje sudske prakse su zadovoljavajući. Što se tiče medijskih istupa pojedinih sudaca, smatra da bi trebali biti suzdržani od istupa u javnosti, jasna je i sudačka etika, iako nisu brojni, određeni slučajevi su sankcionirani. Što se tiče statističkih podataka, ističe da su dostupni podaci iz sustava e-spis korišteni za izradu ovog Izvješća, dodatne podatke može zatražiti od Državnog zavoda za statistiku. Trenutno ne raspolaže točnim podacima o kretanju broja invalidnih osoba zaposlenih u sustavu niti novčanih sredstava koja se isplaćuju kao naknada. Što se tiče drugostupanjskih odluka, preinačenje ili ukidanje istih je malobrojno, a nema niti točnih podataka o upitu vezano za moguće parnične postupke zbog pokretanja ovrha nakon duljeg razdoblja od donošenja rješenja. Predmeti koji se tiču stečaja potrošača su brojni i često složeni, te smatra da bi bolje rješenje bilo kada bi umjesto Općinskog građanskog suda u Zagrebu o istima odlučivao Trgovački sud.    
Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH  istaknuo je da je vezano za pitanje zastare, ako se isključe prekršajni postupci, na 29 sudova tijekom izvještajnog razdoblja bilo 13 slučajeva zastare. Svakako bi trebali istražiti razloge i nedopustiv je broj zastara na Viskom prekršajnom sudu RH, iako su određeni koraci poduzeti, predsjednik Vrhovnog suda ima mogućnost dati nalog sucu da riješi određeni predmet.  Zatraženi su i podaci od sudova o optužnim vijećima te se pregledavaju pojedini spisi. Iz Izvješća Državnog odvjetništva RH proizlazi da je 95% odluka iz nadležnosti USKOK-a osuđujuće, smatra da vrsta odluke ne ukazuje na kvalitetu iste. Vezano za prekoračenje rokova u postupcima, pokreću se stegovni postupci, o čemu su podaci dostupni u DSV-u. Mijenja se i trend u postupcima suđenja u odsutnosti, nadalje u tijeku je 113 postupaka za ratne zločine, čije je provođenje dodatno otežano zbog nedostupnih svjedoka i ostalih dokaza, međutim, zajedno sa predmetima iz nadležnosti USKOK-a, od osobitog su prioriteta, percepcija javnosti o radu sudova najviše ovisi upravo o rješavanju navedenih predmeta. Naglašava da se prilikom suđenja i određivanja kazne sudovi pridržavaju jedino zakona, nacionalnost, porijeklo ili druge osobine okrivljenika nisu relevantne, smatra da sudačka obrazloženja trebaju biti bolja. Negativnoj percepciji u javnosti doprinose i površni istupi medija ili političara vezano za postupke koji su u tijeku, bez prethodne provjere relevantnih činjenica, koji su nedopustivi s obzirom na samostalnost i neovisnost sudstva, i od istih bi se trebalo suzdržati.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je sa sedam ( 7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

       Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2018. godinu

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                dr. sc. orsat Miljenić