Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na devetoj  sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja te istaknuo kako se ovim zakonom usklađujemo sa Direktivom  2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (u daljnjem tekstu: Direktiva). Ona nam omogućuje prostorno planiranje u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, koji uključuje zemljani dio ispod mora gdje se prostor koristi za razne infrastrukturne vodove, eksploataciju plina i drugo. Time se stvara pravni okvir za korištenje pojasa ZERPA i epikontinentalnog pojasa, naglašava interakcija kopna i mora, te uređuju pitanja  prekogranične suradnje u planiranju morskog područja.  Obrazlagatelj je naglasio da su ZERP i epikontinentalni pojas  razdvojeni  kako bi se izbjegle situacije da nas susjedna zemlja zbog nekog razloga zaustavi u planiranju, te bi se u takvom slučaju mogla nastaviti izrada  prostornog plana Republike Hrvatske jer je epikontinentalni pojas predmet posebnog planiranja.
Ovim se Zakonom također poboljšava  učinkovitost njegove provedbe, detaljnije se definiraju pojmovi koji se koriste u zakonu i procesi, obvezuju se stručni  izrađivači prostornih planova da svoje prostorne planove i druge podatke učine dostupnim putem informacijskog sustava prostornog uređenja, proširuje se krug građevina čije se građenje može planirati izvan građevinskog područja, poput planiranja reciklažnih dvorišta, eksploatacijskih polja, jasnije se uređuje pitanje uvjeta za planiranje u zaštićenom obalnom pojasu, uvodi se suglasnost Ministarstva za donošenje generalnog urbanističkog plana u zaštićenom obalnom pojasu i uvođenje obveze davanja mišljenja županijskog zavoda za prostorno uređenje na prijedlog generalnog urbanističkog plana.
Također je istaknuto da se omogućuje izdavanje akta za provedbu prostornog plana, osim u skladu s planom koji važi u vrijeme podnošenja zahtjeva, i u skladu s planom koji važi u vrijeme izdavanja akta; omogućuju se provedbe nadzora provedbe Zakona o prostornom uređenju nad jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, umjesto nad samo nekim njihovim tijelima, smanjuje se broj slučajeva u kojim vlasnik može neizgrađeno građevinsko zemljište planirano urbanističkim planom uređenja prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave i produžuje rok u kojemu je jedinica lokalne samouprave dužna isplatiti naknadu za prenijeto vlasništvo zemljišta.

U raspravi na postavljeno pitanje može li se ne raditi urbanistički plan uređenja na prostorima općina i gradova, odnosno izbjeći izrada istog zbog neriješenih imovinskih pitanja i stanja kao ključnih problema koji se pri tom javljaju, predlagatelj je iznio stajalište da može, ali da pri tome mora postojati razlog, te pojasnio da se UPU propisao iz razloga kako bi se zemljišta koja su veće površine i koja nemaju definiranu infrastrukturu mogla na suvisao način isplanirati.

Također je na postavljeno pitanje predstavnik predlagatelja odgovorio da je za gradove GUP obvezan.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko