Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, prvo čitanje, P.Z.E. br. 659 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako se predloženim zakonom uređuje  obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, odnosno na trajnoj osnovi. 
Naime, važećim Zakonom uređeno je da su prilikom prvog pružanja usluge iz zahtjeva za jednogodišnjim obavljanjem profesije tijekom prethodnih deset godina isključeni podnositelji zahtjeva iz države članice u kojoj je ta profesija regulirana, ali ne i podnositelji zahtjeva iz države ugovornice Europskog gospodarskog prostora u kojoj su obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje koji dovode do te profesije regulirani, što se ovim zakonom predlaže ispraviti. 

Također, u važećem Zakonu nije istaknuto da su iz prethodne provjere kvalifikacija isključene profesije na koje se primjenjuje automatsko priznavanje, a što se ovim zakonom predlaže jasnije propisati. Važećim je Zakonom propisano da stručnjaci uključeni u djelatnosti prostornog uređenja i gradnje pripadaju sigurnosnom sektoru te se stoga od njih prilikom prvog pružanja usluge traži dokaz o nekažnjavanju, iako to Republika Hrvatska ne zahtijeva od vlastitih državljana. Navedeno se predlaže ispraviti ovim zakonom radi usklađivanja s Direktivom 2005/36/EZ. 

Naglasio je kako je važećim Zakonom utvrđen nacionalni zahtjev za osiguranje od profesionalne odgovornosti u slučaju privremenog ili povremenog pružanja usluga strane fizičke osobe na državnom području Republike Hrvatske umjesto da pružatelj usluge dostavi detaljne podatke o svakom osiguranju ili drugom načinu osobne ili kolektivne zaštite s obzirom na profesionalnu odgovornost, što ovaj Zakon ispravlja. Ovim će se prijedlogom ispravit i nedostatak u postojećem Zakonu u kojem nije istaknuto da strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge odmah nakon izjave i dostave potpune dokumentacije te da potvrda Komore nije odobrenje za privremeno ili povremeno pružanje usluge. Navedeno se ovim Zakonom predlaže ispraviti.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši daljnje usklađenje odredbi kojima se uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u svrhu olakšanog pristupa jedinstvenom tržištu Europskog gospodarskog prostora smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuje profesije inženjer gradilišta i/ili voditelj radova i osigurava se provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., mjere za liberalizaciju tržišta usluga i zacrtane mjere u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.

U raspravi je problematizirano što se obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz negospodarske djelatnosti od općeg interesa svrstava u gospodarsku djelatnost. Dio članova Odbora smatra da se radi o poslovima od posebnog interesa za državu, te da je potrebno staviti ograničenja za koje država članica smatra da su bitni kako bi se prostor zaštitio i spriječila devastacija prostora, a ne da se prostorno planiranje kao djelatnost prepusti stranom nositelju izrade. Izražena je bojazan da strani izrađivači prostornih planova neće voditi računa o zaštiti prostora u općem interesu Republike Hrvatske i provoditi analize i valorizacije krajobraza, te su istaknuli da se u obzir mora uzeti i gospodarski i sigurnosni aspekt istog.

Predstavnici predlagatelja detaljno su pojasnili o nužnosti istog jer se radi o usklađivanju sa Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu.

Nadalje, u raspravi se govorilo o postojećem stanju u prostoru te o devastaciji prostora u kojem živimo, posebno na obali, ali i u unutrašnjosti, u čemu se vidi još jedan od razloga zbog kojeg bi se Republika Hrvatska trebala zaštititi od onih stranih investitora koji bi mogli devastirati prostor. Izraženo je nezadovoljstvo što se zakoni ne provode te se  svakodnevno tolerira nešto što zakonom nije dozvoljeno što dovodi do devastacije. U tom smislu kao nužnost smatraju odgovornost svakog pojedinca u sustavu na svim razinama i sankcioniranja onih koji devastaciju omogućuju, te da je potrebno provoditi postojeće zakone ali i donijeti regulativu koja će kažnjavati sve odgovorne za svaku devastaciju prostora.

Na sjednici Odbora, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 5 glasova „suzdržan“).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.