Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 10. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države,  osnivanje i djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor. Ujedno je dan kratki pregled razlika između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknuto kako će se njegovom provedbom pridonijeti okrupnjavanju poljoprivrednih gospodarstava te stavljanju u funkciju do sada nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Navedeno posebno dobiva na značenju činjenicom da danas u Republici Hrvatskoj bilježimo značajne neobrađene i usitnjene poljoprivredne površine uz brojna staračka domaćinstva kojima će mogućnost prodaje ili davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup osigurati dodatne prihode.

Vezano uz odredbe ovoga zakona kojima se uređuje postupak prodaje i zakupa privatnog poljoprivrednog zemljišta koji provodi jedinica lokalne samouprave u ime i za račun Agencije tijekom rasprave iznijeta su i promišljanja o alternativnim modelima.  

Vezano uz odredbe članka 25. istaknuto je da je osnovni cilj ovoga zakona zaštiti postojeće stanje. Stoga prostorni planovi koji su na snazi trebaju predstavljati početnu poziciju. Ujedno je potrebno razlikovati i različito tretirati u obračunu naknade poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar građevinskog područja prema prostornom planu koji je na snazi na dan stupanja na snagu ovoga zakona, od poljoprivrednog zemljišta koje će izmjenom prostornog plana nakon stupanja na snagu ovoga zakona biti obuhvaćeno granicama građevinskog područja. Visina jednokratne naknade koja bi se plaćala ujedno je determinirana i kategorijom poljoprivrednog zemljišta. U tom smislu, a u cilju nedvojbenog tumačenja u provedbi, istaknuta je potreba dorade izričaja u članku 25. 

U raspravi su ujedno od predlagatelja zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz člankom 25. definiranu prosječnu cijenu zemljišta koja je osnova za obračun jednokratne naknade koja se plaća za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta te ukazano na potrebu dorade izričaja navedenih odredbi. 

Vezano uz članak 24. kojim su regulirani slučajevi u kojima investitor ne plaća naknadu iz članka 23. predloženo je da se u definirana izuzeća uvrsti i gradnja vrtića, trafostanica, objekata za elektroopskrbu, klijeti, vikendica, sportskih terena i vjerskih objekata. Ujedno je u stavku 1. navedenog članka uočena potreba izmjene osamnaestog podstavka kojim je regulirano izuzeće od plaćanja naknade pri gradnji objekata u poslovnoj zoni kada je jedinica lokalne samouprave investitor gradnje. Iznijeto je stajalište da bi se ovako definirano izuzeće moglo negativno odraziti na već započete investicije i gradnju objekata namijenjenih za obavljanje proizvodnih djelatnosti. U raspravi je istaknuto nekoliko, sa stajališta poticanja gopodarskog razvoja jedinica lokalne samouprave, prihvatljivih rješenja: od toga da se izuzeće definira za objekte u poduzetničkoj zoni kada je jedinica lokalne samouprave osnivač zone, za objekte namijenjene za obavljanje proizvodnih djelatnosti i sl. Iznijeto je i mišljenje da bi oslobođenje plaćanja naknade trebalo predvidjeti i za investitore koji investiraju u proizvodne djelatnosti na području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima te otocima.

Vezano uz kategorije zemljišta istaknuto je da uz osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište te vrijedno obradivo zemljište postoji niz potkategorija sve do poljoprivrednog zemljišta koje nema vrijednost sa stajališta obradivosti i poljoprivredne proizvodnje. Stoga je još jednom ukazano na važnost inventarizacije poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje realnog stanja u prostoru.

U raspravi je vezano uz odredbe kojima je uređeno da se površine poljoprivrednog zemljišta utvrđuju u Programu prema podacima iz katastra, zemljišne knjige i dodatne dokumentacije (čl. 31. st. 5) te  odredbe čl. 46. st.1, podstavka 2., čl. 81. stavka 3. podstavka 2. koje se također referiraju na podatke iz katastra, napomenuto je da su upisi u katastar zastarjeli i većim dijelom netočni te izvod iz katastra ne može biti jedini temelj određivanja zemljišta kao poljoprivrednog. Ocijenjeno je da je za provođenje ovoga zakona važno utvrđivanje stvarnog stanja.

Nakon provedene rasprave predstavniku predlagatelja predloženo je da do rasprave na plenarnoj sjednici predlagatelj razmotri na odboru iznijete prijedloge za izmjenu i dopunu odredbi predloženog  zakona te predloži svoje amandmane.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasa „za“, 3 glasa „protiv“, 1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin