Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22. rujna 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z.E. br.170, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, donijet u prosincu 2013. godine, a u prosincu 2014. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Pritom je obrazložila razloge predloženih izmjena i dopuna Zakona koji su proizišli tijekom provedbe Zakona. Olakšava se i ubrzava uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije jer će iste biti direktno upućene u centar za profesionalnu rehabilitaciju na procjenu bez potrebe prethodnog vještačenja.

Nadalje, olakšava se stjecanje statusa zaštitne radionice jer više ne mora imati 51% zaposlenih osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, već 20%. Preciznije se određuju oblici razumne prilagodbe koji podrazumjevaju prilagodbu organizacijskih aspekata radnog mjesta. Mijenja se sastav i povećava broj članova Upravnog vijeća radi usklađivanja sa Zakonom o radu. Osim zapošljavanja osoba s invaliditetom kvotna obveza može se ispuniti i primanjem osoba s invaliditetom na praksu, rehabilitaciju ili stručno osposobljavanje za rad, i na druge zamjenske načine.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu su ključne promjene one koje se odnose na preciznije definiranje razumne prilagodbe radnog mjesta i redefiniranja zadaća Zavoda kao ustanove koja će utvrđivati invaliditet.

Istaknut je problem malog broja poslodavaca u realnom sektoru koji su koristili kvotno zapošljavanje, a nisu koristili niti Zakonom predviđene zamjenske kvote. Zamjenske kvote se malo koriste a one bi dugoročno korisnicima omogućile kroz školovanje potrebna znanja i vještine za uspješan ulazak na tržište rada. Unatoč povećanom zapošljavanju  osoba s invaliditetom (11,78% više nego u 2015.) u ukupnom broju od
250 000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi aktivno posao traži samo njih 7.204 prema podacima HZZ.

Kada poslodavac do zadnjeg dana u mjesecu ne ispuni obvezu zapošljavanja osobe s invaliditetom ili ne ispuni zamjensku kvotu zapošljavanja obvezan je uplatiti novčanu naknadu. Stoga je u raspravi postavljeno pitanje predlagatelju da dostavi Odboru podatke o broju  poslodavaca koji su platilli naknadu (kaznu) u 2015. i 2016. godini, te koliko je provedeno kontrola u istom razdoblju. 

Iznijeto je mišljenje po kojemu će spuštanje kvote s 51% na 20% za stjecanje statusa zaštitne radionice dovesti do nelojalne konkurencije. Također, ukazano je na potrebu distinkcije između zaštitnih radnih mjesta i prilagođenih radnih mjesta, jer nije svako radno mjesto zaštićeno radno mjesto.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z.E. br.170

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras