Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Izvješće Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 195

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 25. listopada 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.195, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 22. rujna 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Predstavnica resornog ministarstva istaknula je da se Prijedlogom zakona ne daje cjelovito rješenje predmetne problematike, jer je Prijedlog zakona nepotpun u pogledu načina određivanja dodatka i visine dodatka, te su nepotpune odredbe o tome što je osnovica za dodatak. Nadalje, nije jasno koje će posljedice imati određivanje dodatka za korisnike mirovine iz oba stupa, jer proizlazi da je neovisan o visini ukupne svote kombinirane mirovine te se stoga Prijedlog zakona ne može prihvatiti.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iz 1998. godine, korisnicima mirovine koji su mirovinu ostvarili i kojima je mirovina određena od 1. siječnja 1999. godine isključivo na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. listopada 2007. godine određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu u svoti od 4% do 27% od pripadajuće mirovine, ovisno od godine u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu.

Svrha toga dodatka je bila da se otklone razlike između mirovina ostvarene na temelju ZOMO-a, nastale zbog postupnog proširenja obračunskog razdoblja za izračun mirovine primjenom članka 184. toga Zakona, čime su nastale neopravdane razlike između mirovina ostvarenih primjenom istoga Zakona, na temelju istih plaća i mirovinskog staža, samo zbog toga što nisu ostvarene u istoj kalendarskoj godini, i da se ublaže razlike između mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998. godine prema prijašnjim propisima o mirovinskom osiguranju i mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999. godine. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine izmjenama Zakona.

Po mišljenju predlagatelja razloge za zabrinutost pokazuju okvirni izračuni po kojima će  osiguranik koji danas ima 60 godina, a uključen je drugi mirovinski stup uz prosječnu plaću tijekom mirovinskog staža imati mirovinu 2.690,00 kuna mjesečno. Kad bi se primijenio dodatak koji se obračunava umirovljenicima koji su samo u I. stupu, mirovina bi iznosila 3.267,00 kuna mjesečno, odnosno 577 kuna više, a osiguranicima koji sada imaju 50 godina života razlika iznosi 538 kuna.

Po mišljenju predlagatelja to je nepravedno, jer izračuni pokazuju da su mirovine iz prvog stupa bez dodatka manje od kombiniranih mirovina odnosno osoba koja ima 50 godina, iz prvog stupa imala bi mirovinu od 3.134,00 kune, a uz II. stup 3.442,00 kune.

Prvi umirovljenici koji će dobivati mirovine iz oba stupa otišli su u mirovinu sa 1. siječnjom ove godine. Pritom je naglasio da je do sada evidentirano 17 i svi imaju od 300-700 kn manju mirovinu nego da su umirovljeni samo iz prvog stupa. Do kraja godine predviđa se još oko 20 umirovljenika u tom statusu, u 2018. godini očekuje se da će oko 200 umirovljenika doći u nepovoljan status zbog gubitka dodatka na mirovinu u prvom stupu. Nadalje, zabrinjavajući su podaci za 2019. godinu za žene rođene 1962. godine, s dovoljno staža, koje će ostvariti uvjete za prijevremenu mirovinu, ukoliko ne bi imale pravo na dodatak od 27%, njihove će mirovine biti znatno niže od mirovina onih koji ih ostvaruju samo iz I. stupa, dok muškarce te niže mirovine očekuju 2022. godine.

Mirovinski dodatak od 27% predviđen je samo za osiguranike prvog mirovinskog stupa, a ne i drugog stupa iako 15% njihovih mirovinskih doprinosa odlazi u prvi stup.

Stoga je nužno i pravedno izmijeniti Zakon o dodatku na mirovine,kako bi se omogućilo da svi osiguranici imaju pravo na dodatak na mirovinu iz 1. stupa, odnosno da se pravo proširi na osiguranike oba mirovinska stupa.

U raspravi je dio članova Odbora ukazao na potrebu žurnog rješavanja problema premda su po mišljenju predstavnika predlagatelja trenutno samo 2 osobe u ovoj godini koje su ostvarile mirovinu iz oba mirovinska stupa.

Predsjednik Odbora zatražio je od predlagatelja da dostavi Odboru projekcije/podatke o broju osoba koje će kroz slijedećih pet godina ostvariti pravo na kombiniranu mirovinu iz oba stupa, te kolika je razlika mirovine koju bi trebala primiti osoba koja je bila u kombiniranim stupovima i ona koja je bila samo u prvom stupu.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu ne bi bilo ovih problema da se postupno povećavalo izdvajanje u II stup kako je bilo planirano prilikom njegova uvođenja u sustav mirovinskog osiguranja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti
Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 195

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras