Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 24. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 243, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 5. prosinca 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom jasnije propisuje definicija minimalne plaće kao najnižeg mjesečnog iznosa osnovne bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Nadalje, predlaže se da u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Također, na jasan se način propisuje pravo radnika koji radi u nepunom radnom vremenu na razmjerni dio minimalne plaće sukladno ugovorenom radnom vremenu. Predložena je dinamika povećanja minimalne plaće do iznosa od 60% prosječne bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za razdoblje siječanj-rujan tekuće godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku na način da u 2019. godini iznosi 50%, 2020. godini 55%, 2021. godini 60%, a od 2022. godine iznos ne može biti manji od 60% prosječne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini.

Predstavnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt u kojemu Vlada predlaže da se ne prihvati  Prijedlog zakona o minimalnoj plaći. Pritom je istaknula da je predloženi Zakon podudaran s važećim Zakonom o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći koji je na snazi od 1.1. 2018. godine, u dijelu koji se odnosi na jasnije propisivanje definicije minimalne plaće kao najnižeg mjesečnog iznosa osnovne bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu i da u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

U raspravi je naglašeno da je nužno trajno regulirati visinu minimalne plaće jer su male plaće i nesigurnost radnog mjesta uzrok sve brojnijeg iseljavanja mladih radnosposobnih iz Republike Hrvatske.

Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu je predloženi Zakon pun nedorečenosti i manjkavosti, te da isti ne rješava već generira nove probleme, unatoč prihvatljivoj intenciji predlagatelja da se poveća minimalna plaća.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu su neprihvatljiva predložena rješenja povećanja minimalne plaćena kojima se propisuje dugoročan način određivanja iznosa minimalne plaće, budući da su makroekonomske okolnosi dugoročno neizvjesne.

Dio članova Odbora, upravo suprotno, smatra da je Zakonom predviđena dinamika rasta minimalne plaće i izvjesnost iznosa plaće dobro rješenje koje radnicima pruža sigurnost.
Iznijeto je mišljenje po kojemu se već sada zlorabe kompenzacijske mjere koje su  zadnjim izmjenama Zakona o minimalnoj plaći dobili poslodavci.

Također je ukazano da bi minimalna plaća trebala omogućiti dostojanstvo rada i dostojan život radnicima, stoga je upitno kako i koliko je moguće s minimalnom plaćom podmiriti skromne egzistencijske troškove života.

U raspravi je istaknuto da je nužno zaustaviti iseljavanje iz Republike Hrvatske jer već sada postoje problemi na tržištu rada, odnosno potreba za uvozom radne snage. Također, ukazano je na potrebu strukturnih reformi kojima bi se smanjili troškovi rada. Po mišljenju dijela članova Odbora predloženi Zakon trebalo bi podržati jer pridonosi poboljšanju položaja radnika koji primaju minimalnu plaću, a nedostatke je moguće otkloniti i poboljšati predložena normativna rješenja amandmanima.

Na kraju rasprave predstavnica predlagatelja iznijela je kratko kronologiju rasta minimalne plaće od 2013. godine do danas, te naglasila da je minimalna plaća u posljednjoj godini dana porasla za 10%.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći  zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o minimalnoj plaći,
s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 243

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras