Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Izvješće Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odboru su dostavili primjedbe na navedeni akt Nezavisni hrvatski sindikati i prof. Marinko Učur, imenovani član Odbora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne razlike između rješenja ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Pritom je istaknula da se sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 2.8.2018. godine koji se odnosi na ukidanje i smanjenje broja agencija i zavoda ukida Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), te da će poslove Zavoda preuzeti Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.
Budući da su Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine utvrđene mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu, pristupilo se odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona. U raspravi je naglašeno kako je cilj predloženog Zakona racionalnija provedba obveza iz područja zaštite na radu, što će u konačnici pridonijeti rasterećenju gospodarstva.

Također, u raspravi je naglašeno da predložene izmjene i dopune neće utjecati na smanjenje stupnja sigurnosti i zaštite radnika na mjestu rada, odnosno neće se povećati rizik od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- prilikom izrade Zakona izostao je socijalni dijalog, odnosno nisu kozultirani socijalni
  partneri –sindikati, stoga bi predloženi Zakon trebalo povući iz procedure,
- izuzimanje obrtnika od primjene odredbi Zakona o zaštiti na radu po mišljenju dijela
  članova Odbora je loše rješenje, tim više jer  samozaposlene osobe mogu raditi i sa
  opasnim kemikalijama, biološkim agensima i strojevima. Samozaposlene osobe morale
  bi primjenjivati barem opća načela prevencije i pravila zaštite na radu,
- nadalje, odredbe kojima se smanjuje učestalost održavanja sjednica Odbora za zaštitu
  na radu, s 4 sjednice na 2 godišnje je neopravdano, kao i na smanjenje broja radnika
  osposobljenih za pružanje prve pomoći,
- dio članova Odbora je mišljenja da predloženi Zakon nije uspostavio ravnotežu između
  zaštite radnika i rasterećenja poslodavaca, odnosno rade se uštede na štetu zdravlja
  radnika,
- nadalje prijepor izaziva i predloženo rješenje o prestanku rada Zavoda za
  unapređivanje zaštite na radu, te preuzimanje poslova Zavoda od strane Ministarstva
  rada i mirovinskoga sustava,
- u raspravi je više puta naglašeno da sigurnost i zaštita zdravlja predloženim Zakonom
  nije smanjena, već da se radi samo o administrativnom rasterećenju poslodavaca.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras