Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Izvješće Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 643

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 6. svibnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 643, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik u Hrvatskome saboru, Silvano Hrelja, aktom od 9. svibnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju iz 2008. godine propisano  da osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi zakonom utvrđeni iznos, ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna, ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice (1516,32 kn, prihodovni cenzus), a za osiguranike samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice (1939,39 kn). Navedeni prihodovni cenzus utvrđen je 2004. godine. 
Broj osiguranika koji su dopunsko zdravstveno osiguranje imali na teret proračuna je od 2004. do danas varirao i kretao se od 350 000 do gotovo 800 000 osiguranika tijekom 2012. godine kada je bilo najavljeno povećanje participacije za zdravstvene usluge, do 460 000 osiguranika na teret državnog proračuna krajem 2018. godine. Od najvišeg broja osiguranika od 2012. do danas, pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo je više od 260 000 ljudi zbog minimalnog povećanja prihoda. 
U raspravi je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je zadnjim izmjenama Zakona povećan prihodovni cenzus sukladno gospodarskim mogućnostima.
Također, iznijeto je mišljenje po kojemu zdravstvena zaštita mora biti dostupna svim građanima.
Predloženo povećanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje iz sredstava državnog proračuna na 1.830 kuna, a za osiguranika samca na 2340 kuna mjesečno, po mišljenju predlagatelja, je pravično rješenje problema za veliki broj umirovljenika. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 za, 4 protiv i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak,
prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 643

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras