Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 6. studenog 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 777, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
Ovim Prijedlogom zakona predlažu se prve izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2017. godine. Razlog za izmjene jest potreba revidiranja važećih zakonskih rješenja u pogledu pojavnih oblika nasilja u obitelji, u cilju određivanja jasnijeg kriterija razgraničenja između prekršaja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakon. Također se usklađuje krug osoba na koji se Zakon primjenjuje sa značenjem izraza i definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. Kaznenog zakona. Nadalje, prepoznata je potreba provođenja zakonskog pooštravanja prekršajnih kazni u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji Zakonom Predlagatelj, radi jasnijeg razgraničenja nasilnih ponašanja unutar obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od takvih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo, predlaže izmijeniti članak 10., kojim se propisuje pojedini pojavni oblici nasilja u obitelji. S tim u vezi, ovim Prijedlogom zakona pojašnjava se značenje pojma ''tjelesno nasilje'' iz točke 1. članka 10. važećeg Zakona u smislu postupanja koje, sukladno članku 22. istog Zakona predstavlja prekršaj kažnjiv novčanom ili zatvorskom kaznom, na način da označava primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Ovim Prijedlogom zakona, predlaže se u krug osoba na koji se Zakon primjenjuje uključiti sve srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja. 
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora pozdravili su i poduprli predložene izmjene. Izneseno je mišljenje kako su prednosti prekršajnog sankcioniranja brzina postupka, te brže izricanje sankcije u odnosu na kazneni postupak. S druge strane, visina kazni izrečenih u prekršajnom postupku, blaža su od onih koje se može izreći u kaznenom postupku. Također je naveden podatak da pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod 10% ukupne brojke svih počinitelja nasilja, dok su ostali kažnjeni relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama i radom za opće dobro. Među predloženim izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji najznačajnijom novinom je istaknuta izmjena čl. 10. točka 1. na način da se nasiljem u obitelji, umjesto tjelesnog nasilja, propisuje „primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda“. 
Predstavnik Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ukazuje na problem oko distinkcije između prekršajnih i kaznenih djela nasilja u obitelji. Naime, budući da ne postoji jedinstvena i jasna pravosudna praksa događa se da se ozbiljni slučajevi nasilja ne prepoznaju, dok se istovremeno procesuiraju verbalne uvrede i izolirani incidenti koji nemaju pravu nasilničku prirodu. 
Nakon provedene rasprave, članovi i članice Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Sabinu Glasovac, predsjednicu Odbora.
                                                         

Predsjednica Odbora:

                                                            Sabina Glasovac