Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 6. studenog 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 775, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja uvodno je predstavila Prijedlog izmjena kojima će se osigurati snažnija kaznenopravna zaštita žrtava određenih kaznenih djela, prvenstveno žrtava kaznenog djela od nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, što se predviđa postići dopunom zakonskog opisa predmetnog kaznenog djela uz pooštravanje zapriječene sankcije. Nadalje, ojačat će se zaštita žrtava kaznenih djela protiv života i tijela kroz pooštrenje zapriječenih zatvorskih kazni za kvalificirane oblike navedenih kaznenih djela. Proširivanjem kruga kvalifikatornih okolnosti počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. Kaznenog zakona, zakonodavac će pružiti pojačanu zaštitu bliskoj osobi, osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kao i žrtvi navedenog kaznenog djela počinjenog iz mržnje. Kod kaznenog djela nametljivog ponašanja iz članka 140. Kaznenog zakona počinjenje djela prema bliskoj osobi propisat će se kao nova kvalifikatorna okolnost počinjenja, a dodatna kaznenopravna zaštita bliskih osoba osigurat će se kroz kazneni progon po službenoj dužnosti i u slučaju njegova počinjenja na štetu bliske osobe. Snažnija kaznenopravna zaštita pružit će se i žrtvama pojedinih kaznenih djela protiv spolne slobode, povisivanjem posebnog maksimuma zapriječene kazne zatvora za kaznena djela bludnih radnji iz članka 155. Kaznenog zakona i spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona. Kao važna posljedica petih izmjena i dopuna Kaznenog zakona ističe se sankcioniranje svakog nekonsenzualnog spolnog odnosa kao kaznenog djela silovanja. Predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona proširuje se značenje izraza službene osobe iz članka 87. stavka 3. Kaznenog zakona na način da svojstvo službene osobe obuhvati i stručne radnike koji obavljaju poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja Zaključno, petim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona predlaže se brisanje kaznenog djela teškog sramoćenja iz članka 148. Kaznenog zakona, s obzirom da oštećenik može ostvariti naknadu štete u građanskopravnom postupku.
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora podržali su predložene izmjene Zakona. Posebno je pozdravljeno postroženje zakonske politike kažnjavanja u vidu većih posebnih minimuma i maksimuma zatvorskih kazni. Međutim, ukazano je na ekstenzivnu primjenu odredaba o sudskom ublažavanju kazne i blagu politiku sudskog kažnjavanja nasilja prema ženama. Nadalje, govorilo se i o problematici lažnog prijavljivanja kaznenog djela i stigmi koja prati lažno prijavljene osobe. 
Predstavnik Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova predlaže da se, radi dosljedne implementacije definicije nasilja u obitelji iz čl. 3.b. Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, razmotri proširenje definicije bliskih osoba iz čl. 87. Kaznenog zakona u smislu da se obuhvate i osobe u sadašnjoj ili bivšoj intimnoj vezi bez obzira da li imaju ili nemaju zajedničku djecu te neovisno o tome da li je počinitelj (ikada) dijelio ili dijeli isto prebivalište sa žrtvom. Naime, počinitelja koji je počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl.117. Kaznenog zakona prema osobi s kojom je u intimnoj vezi, ali izvan kategorije bliskih osoba, progoni se za osnovni oblik i to po privatnoj tužbi. Dodatno, ističe se da pojam „intimne veze“ Kazneni zakon već koristi kod kaznenog djela nametljivog ponašanja iz čl. 140., i to kao kvalifikatornog obilježja, pa se predlaže takvu zaštitu žrtava pružiti i kod nasilnih kaznenih djela.
U raspravi je nadalje izrečen i prijedlog propitivanja pitanje zastare u odnosu na kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, s obzirom na razorne posljedice na život djece i njihovu kasniju sposobnost podnošenja kaznene prijave u zadanim zastarnim rokovima. Time bi se djeci omogućilo pokretanje kaznenog postupka u kasnijoj fazi života kada će za prijavu biti sposobni i pri tome ukloniti ograničavajući faktor zastarnog roka.
Predstavnica predlagatelja završno je pojasnila da članak 87. stavak 9. navodi osobe koje se za potrebe KZ-a smatraju bliskim osobama te da je takvo određenje u skladu sa definicijom obiteljskog nasilja u tzv. Istanbulskoj konvenciji. S druge strane, osobe koje nemaju svojstvo bliske osobe u smislu članka 87. stavka 9. Kaznenog zakona, zaštićene su kroz niz kaznenih djela u katalogu kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom. Također je pojasnila i da je Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2018. godine proširen i katalog kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva propisanih u članku 81. stavku 2. Kaznenog zakona,s teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 3. Kaznenog zakona. Sukladno ovoj izmjeni izvršena je izmjena i u članku 83. stavku 2. Kaznenog zakona koji propisuje nezastarijevanje izvršenja kazne.
Nakon provedene rasprave članovi i članice Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
 
           Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Sabinu Glasovac, predsjednicu Odbora.
                              

                                                        Predsjednica Odbora:

                                                            Sabina Glasovac