Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na svojoj 20. sjednici održanoj 7. travnja 2022. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza 2021. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju obrazložio je Godišnje izvješće o obrani za 2020. godinu. Godišnje izvješće o obrani Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani. Izvješće je tematski strukturirano, kao prikaz stanja aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2020. te kao prikaz stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema te strukture obrambenih resursa i ostvarenja razvojnih projekata i prioriteta. Izvješće je važan mehanizam demokratskog nadzora nad obrambenim resorom, kojim se zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru omogućuje uvid u aktivnosti i djelovanje Ministarstva obrane i Hrvatske vojske. Izvješće omogućuje javnosti uvid u postignuća i rad Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, što pridonosi izgradnji povjerenja i kvaliteti civilno-vojnih odnosa u hrvatskome društvu. Pri izradi Izvješća za 2020. godinu uzeta su u obzir mišljenja i prijedlozi izneseni u raspravi o Godišnjem izvješću o obrani za 2019. na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, kao i u raspravama na odborima Hrvatskoga sabora. Vezano za to, kao odgovor na inicijativu Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, u Izvješću za 2020. posebnu cjelinu čini dio teksta koji se odnosi na provedbu politike rodne ravnopravnosti u obrambenom resoru. 

Broj i udio žena među osobljem zaposlenim u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci je u stalnom porastu. Od 14 836 djelatnih vojnih osoba zaposlenih u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci na dan 31. prosinca 2020. žena je bilo 1936 ili 13%. Konstantno se održava visoki postotak udjela žena u kategorijama državnih službenika i namještenika. Od 2048 državnih službenika i namještenika na dan 31. prosinca 2020., žena je bilo 1028 ili 50,2%. Udio žena na zapovjednim i voditeljskim dužnostima u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci u 2020. iznosio je 11,6%. Na voditeljskim dužnostima u Ministarstvu obrane bilo je raspoređeno 36,4% žena, dok je na zapovjednim dužnostima u Hrvatskoj vojsci bilo raspoređeno 10,4% žena. Ukupno je u viši čin u 2020. promaknuto 13,7% žena, a u misijama i operacijama potpore miru u inozemstvu udio žena iznosio je 5,7%. 
Predsjednik Odbora za ravnopravnost spolova Ministarstva obrane podsjetio je da je još 2013. godine donesena Rodno osviještena politika Ministarstva obrane i Oružanih snaga kroz koju su dane smjernice, preporuke i alati te je donesen detaljan Plan djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Iste godine donesene su odluke o osnivanju dva odbora: Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za zaštitu dostojanstva vojne osobe, kojima se može obratiti vojna osoba kojoj je povrijeđeno dostojanstvo ili je seksualno uznemiravana ili zlostavljana. Nadalje, svi koji se upućuju u inozemstvo iz Oružanih snaga (vojnici, dočasnici, časnici) obvezni su proći obuku u području rodne perspektive i rodne ravnopravnosti. Od 2013. godine razvija se mreža instruktora iz područja rodne ravnopravnosti u suradnji sa Švedskom (koja je ugovoreni partner NATO-a), sa Španjolskom (koja je ugovoreni partner Europske unije) i Hrvatskom (koja je nakon Švedske najjača NATO država po pitanju tečajeva za edukaciju instruktora rodne perspektive u operacijama). Predavanja i vježbe iz područja rodne ravnopravnosti (rodne perspektive) su obvezna u svim kurikulumima vojne obuke. Sve prijave uznemiravanja koje je Odbor zaprimio su obrađene i procesuirane. Predsjednik Odbora aktivan je član NATO Odbora za ravnopravnost spolova i rodnu perspektivu u operacijama. Republika Hrvatska jedna je od rijetkih NATO država koja nema ni jedno radno mjesto u Oružanim snagama koje je zabranjeno za žene. Na dragovoljnom služenju vojnog roka je stalno između 25 i 30% žena, među kadetima je oko 26% žena, a među prijavljenima na najnoviji natječaj za kadete je oko 30% žena. Primijećeno je da je iznimno mali broj žena koje odustaju od dragovoljnog služenja vojnog roka. 

U raspravi koja je uslijedila iskazano je zadovoljstvo nastojanjem Ministarstva obrane za uspostavom što ravnomjernije strukture zaposlenih, osobito u odnosu na državnu službu, te za porastom udjela žena među djelatnim vojnih osoba. Ostaje nada da će se povećati i udio žena na višim i visokim položajima u vojnoj strukturi. Istaknuto je da se časnicama čija su djeca mlađa od 7 godinama omogućuje upućivanje u mirovne misije na tzv. skraćene rotacije (primjena posebnih kriterija u odnosu na standardne) što je posebno važno u kontekstu usklađivanja privatnog i poslovnog života žena u mirovnim misijama. Pohvaljeno je sudjelovanje Ministarstva obrane u projektu Osnaživanje žena i podrška vojnim snagama i mirovnim misijama Republike Hrvatske. Postavljeno je pitanje mogućnosti anonimnog prijavljivanja slučajeva spolnog uznemiravanja u oružanim snagama te postoji li poseban protokol postupanja. Nadalje, članice je zanimalo ima li Ministarstvo slučajeve problema napredovanja nakon rodiljnog dopusta; gdje stoji Republika Hrvatska u komparativnoj analizi s drugim zemljama Europske unije vezano za mogućnosti napredovanja i udjel časnica; tko osmišljava politike rodno orijentiranih problema koji se provode u obuci, koji su razlozi nemogućnosti žena za uspješnu obuku za specijalne postrojbe te kako se taj problem rješava u ostatku Europske unije. Rodna ravnopravnost kao posebna cjelina u Izvješću o obrani za 2020. godinu govori o većem stupnju osviještenosti na čemu je izražena zahvalnost predlagatelju. S druge strane, člana Odbora zanimalo je što znači rodna perspektiva u vojnim operacijama te je izrazio svoj svjetonazorski stav kako dovođenje do apsurda koncepta spolne ravnopravnosti u Oružane snage (u tradicionalno i povijesno mušku profesiju) u konačnici potkopava nacionalnu sigurnost i obrambenu sposobnost zemlje. Ne slažući se s navedenim stavom da povećanje udjela žena u vojsci dovodi do nacionalne nesigurnosti, članica Odbora podsjetila je na žene – sudionice Domovinskog rata koje su u njemu dale važan doprinos. Istaknuto je da je za ravnopravnost važno da ženama u vojsci ništa nije zabranjeno te da ako one imaju znanje, vještine, obrazovanje i psiho-fizičke sposobnosti mogu ostvariti svoje ambicije.

U odgovoru na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja dao je primjere što u praksi znači rodna perspektiva u vojnim operacijama. Nadalje, navodi da se postupa i po anonimnim pritužbama, osim ako je potrebno provesti istragu. Odbor za ravnopravnost spolova Ministarstva obrane ima vrlo velike ovlasti u sustavu, a kada zahtijeva istragu u nekom predmetu uključuju se i vojna policija i zapovjednici postrojbi. Postoji više načina prijavljivanja – može se prijaviti svom nadređenom, uputiti anonimnu prijavu vojnoj policiji, anonimnu prijavu izravno Ministarstvu obrane, Odboru za ravnopravnost spolova ili Odboru za zaštitu dostojanstva vojne osobe. Rodiljni (i roditeljski) dopust omogućen je i za žene i za muškarce, a razdoblje provedeno na dopustu uzima se kao „olakotna okolnost“, odnosno u slučaju da osoba nakon toga treba doći u situaciju promicanja, to razdoblje se ne uzima u obzir; također i kod školovanja (koje je ograničeno godinama života) produžuje se rok vezan za godine života za razdoblje provedeno na navedenom dopustu te nitko neće biti oštećen temeljem odlaska na rodiljni ili roditeljski dopust (nije bilo niti jedne pritužbu iz tog područja). Podaci o napredovanju (kao i ostali podaci o odnosu muškaraca i žena, zastupljenosti po činovima i sl.) šalju se svake godine NATO-u koji publicira komparativnu analizu za sve zemlje članice. Vezano za žene u specijalnim postrojbama vojske, one su rijetkost u cijelom svijetu, standardi vojske su jasni (radi se o fizički veoma zahtjevnim standardima i ne očekuje se 50% zastupljenost žena). Vezano za utvrđivanje politika postoji generalna smjernica, sam Odbor za ravnopravnost spolova Ministarstva obrane prati ostvarivanje jednakih mogućnosti, prati sve aktivnosti po Nacionalnom akcijskom planu i Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (o ženama, miru i sigurnosti). Struka radi politiku. Ne postoje posebno ustrojena radna mjesta za rodne instruktore i savjetnike, nego su isključivo vezani za obuku i izobrazbu, za razliku od nekih država NATO-a (primjerice Slovenija ima tzv. rodnog savjetnika u zapovjedništvu slovenske vojske). 

Rasprava je zaključena prijedlogom održavanja tematske sjednica na temu položaja žena u obrambenom sustavu Republike Hrvatske. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i  1  “suzdržani“ glas) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka 

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2020. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora Mariju Selak Raspudić, a u slučaju njezine spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednicu Odbora Branku Juričev Martinčev.

PREDSJEDNICA ODBORA

Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić