Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 22. sjednici, održanoj 5. listopada 2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. rujna 2017., s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se izmjenama i dopunama pristupilo radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, tj. radi prenošenja Direktive 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila te stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ, te prenošenja Direktive 2014/46/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izmjeni Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila i Direktive 2014/47/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2000/30/EZ.

Nadalje, postojala je i potreba uređivanja načina provedbe Uredbe (EU) 2016/403 od 18. ožujka 2016. o dopuni Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu klasifikacije teških povreda pravila Unije koje mogu dovesti do gubitka dobrog ugleda cestovnog prijevoznika te o izmjeni Priloga III. Direktivi 2006/22/EZ Europskog parlamenta.

Također, radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, odnosno usklađivanja s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu (nadalje: Direktiva o uslugama), bilo je potrebno izmijeniti odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima je dana ovlast ministru nadležnom za unutarnje poslove da donese propise o mreži i kriterijima o dovoljnom broju auto škola te o najmanjim jedinstvenim minimalnim izračunskim elementima vrijednosti nastavnog sata za nastavne predmete Prometni propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje vozilom, kojima je, efektivno, bilo onemogućeno otvaranje novih autoškola te je bila propisana minimalna cijena osposobljavanja kandidata za vozače.

Nadalje, radi usklađivanja s radnim zakonodavstvom pristupilo se izmjeni  odredbi kojima se autoškolama ograničavalo pravo na zapošljavanje stručnih zaposlenika sklapanjem ugovora o radu isključivo na puno ili na pola radnog vremena.

Nastavno se predstavnik predlagatelja osvrnuo na pojedine odredbe predviđenih izmjena i dopuna i ukazao na izmjenu definicije mladog vozača, te istaknuo da će ubuduće njome biti obuhvaćeni samo mladi vozači koji posjeduju vozačku dozvolu izdanu na teritoriju Republike Hrvatske, što do sada nije bilo propisano tako usko.

Vezano za negativne prekršajne bodove, predstavnik predlagatelja je naglasio da se pristupilo potpuno novom sustavu te je predviđeno da se mladom vozaču koji u razdoblju od dvije godine prikupi 9 negativnih prekršajnih bodova rješenjem ukine i oduzme vozačka dozvola, dok će se prema vozačima koji nisu u kategoriji mladih vozača, isti postupak provesti nakon  što prikupe 12 negativnih prekršajnih bodova. Osoba kojoj je na taj način ukinuta i oduzeta vozačka dozvola može ponovno polagati vozački ispit protekom roka od dvije godine od dana izvršnosti tih rješenja. Ako bi osoba kojim slučajem prije stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilom upravljala motornim vozilom, prekršajno bi se kažnjavala novčanom kaznom ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.

Nastavno je, u Konačnom prijedlog zakona, Prijelazne i završne odredbe,  predviđeno da se stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona negativni prekršajni bodovi prikupljeni na temelju odredbi trenutno važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama brišu iz evidencije vozača, a postupci koji su započeti na temelju odredbi važećeg Zakona dovršili bi se sukladno odredbama tog Zakona.

Vezano za sigurnost biciklista u prometu, predložena je obveza nošenja reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće biciklističke odjeće na svim cestama, a ne samo na onima koje su kategorizirane kao javne ceste, u cilju zaštite tih sudionike u prometu na svim cestama, neovisno o njihovoj kategorizaciji.

Nadalje, pristupilo se dopuni stavka 4. članka 231. Zakona, a koji se odnosi na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled, te je predloženom dopunom predviđeno uvođenje izvanrednog zdravstvenog pregleda i za vozače koji su najmanje tri puta pravomoćno kažnjeni zbog upravljanja vozilom s nedopuštenom količinom alkohola u krvi, odnosno koji su u krvi imali od 0,5 – 1,5 g/kg.

Predstavnik predlagatelja se posebno osvrnuo na ukidanje obveznog tehničkog pregleda novih motornih i priključnih vozila koja se registriraju u Republici Hrvatskoj. Takva vozila morat će obaviti prvi redoviti tehnički pregled tijekom mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od prve registracije vozila (osim novih motornih i priključnih vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase veće od 3500 kg, motornih vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala, vozila hitne medicinske pomoći i vozila za taksi prijevoz).
 
Izmjena je obrazložena visokim standardima novoproizvedenih motornih vozila, odnosno njihovoj sve većoj tehnološkoj usavršenosti.

Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama stanice za tehnički pregled vozila dobile su ovlaštenje, uz postojeće ovlaštenje za produženje važenje prometnih dozvola, obavljati poslove registracije motornih i priključnih vozila te izdavanje pokusnih pločica koje ovlasti su do sada imale samo policijske uprave odnosno policijske postaje. S time u svezi je i izmjena odredbe članka 253. Zakona kojom se predlaže da vlasnik vozila nije dužan platiti upravnu pristojbu za obavljene poslove registracije vozila, produženje valjanosti prometne dozvole i ostale povezane poslove koje obavljaju stanice za tehnički pregled.

Vezano za uvođenje novog instituta – tehnički pregled vozila na cesti, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je potreba za takvim posebnim normiranjem proizašla iz Direktive 2014/45/EU o periodičnim tehničkim pregledima vozila i njihovih priključnih vozila i Direktive 2014/47/EU o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji. Zbog specifičnosti ovakvih pregleda koji se obavljaju u posebnim uvjetima i koji su fokusirani na posebne uređaje, opremu i sklopove vozila bilo ih je potrebno izdvojiti kao zasebnu vrstu tehničkog pregleda.

U raspravi su pozdravljene predviđena zakonska rješenja koje su usmjerena k unaprjeđenju sigurnosti svih sudionika u prometu, posebice u svjetlu  „Bijele knjige“ koju je 28. ožujka 2011. donijela Europska komisija pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima”, izlažući „viziju nula” prema kojoj se Unija do 2050. treba približiti cilju od niti jednog smrtnog slučaja u cestovnom prijevozu.

No, s time u vezi postavljeno je pitanje da li će se predviđenom deregulacijom po pitanju pružanja usluga održati jednaka kvaliteta autoškola odnosno hoće li i dalje pružati jednaku kvalitetu usluge korisnicima. Istaknut je slovenski primjer gdje se nakon 7 godina deregulacije po pitanju određivanja vrijednosti sata, pristupilo ponovnom određivanju vrijednosti sata nastave od strane ovlaštene institucije.

Nadalje, zatraženo je od predstavnika predlagatelja pojašnjenje odnosno preciziranje odredbe koja se odnosi na bicikliste u prometu u odnosu na odjeću, ali i opremu koju trebaju imati na sebi, smatrajući da odredba nije dovoljno precizna odnosno da je ostavljen prevelik diskrecijski prostor za odlučivanje da li je biciklist u prometu valjano odjeven ili ne. Naime, da li će policijski službenici smatrati dostatnim da biciklist npr. ima na leđima torbu ili ruksak koji na sebi ima reflektirajuće dijelove, ili će i u tom slučaju i dalje inzistirati na biciklističkoj opremi ili prsluku.

U raspravi je postavljeno i pitanje vezano za predloženu izmjenu članka 213., a koja se odnosi na ovlast policijskog službenika da rješenjem ukine ovlaštenje ovlaštenoj stručnoj organizacije ako ne ispunjava uvjete propisane člankom 206. Zakona, te pojašnjenje definicije mladih vozača, odnosno razloga uvođenja „diskriminatorne“ odredbe u odnosu na vozače do 24 godine koji su položili vozački u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, predloženo je, da bi se izbjegao ovršni postupak zbog neplaćanje izrečenih novčanih kazni, primijeniti slovenski model, po kojem kada građanin pristupi registraciji vozila isto ne može učiniti ako prethodno ne podmiri sve kazne vezano za počinjene prekršaje u prometu.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Republika Hrvatska morala pristupiti implementaciji tzv. Direktive o uslugama sukladno stajalištu Europske komisije, s obzirom da je prema Republici Hrvatskoj pokrenut predsudski postupak zbog povrede prava Europske unije, tj. Republika Hrvatska istu mora implementirati na način da se omogući  „tržišna utakmica“ u kontekstu pružanja  i tih usluga. Isto ne bi trebalo biti diskriminatorno prema „starim“ autoškolama, jer se svima omogućava slobodno formiranje cijene usluge na tržištu.

Vezano za izmjene članka 213. Zakona pojašnjeno je da će uvjete propisati ministar pravilnikom, no da su to već poznati uvjeti kojima većina autoškola udovoljava.

Po pitanju reflektirajuće opreme predstavnik predlagatelja je istaknuo da je za vozače bicikla bitno da su uočljivi i vidljivi za sve druge sudionike u prometu, a što se dobiva korištenjem biciklističke opreme koje na sebi ima određene reflektirajuće dijelove ili biciklističkog prsluka. Ne smatra spornim razmotriti pojašnjenje odredbe od strane predlagatelja.

Vezano za status mladih vozača predstavnik predlagatelja je istaknuo da je kao kriterij uzeta samo dob odnosno godine života, a ne i vozačko iskustvo koje osoba ima, tako da se zaista može desiti da osoba koja je položila s 19 godina do 24 godine života vozi već 5 godina i ima status mladog vozača, a da neka druga osoba položi s 25 godina i ne smatra se mladim vozačem ni u kom momentu.

Vezano za moguće „diskriminiranje“ mladih vozača koji su vozački ispit položili u Republici Hrvatskoj, predstavnik predlagatelja je naglasio da se ovakvim rješenjem pogodovalo stranim mladim vozačima, ponajviše zbog turističke djelatnosti u RH i učestalog tranzita stranih državljana preko Republike Hrvatske.

U pogledu slovenskog modela naplata prekršajnih kazni najkasnije pri registriranju vozila predstavnik predlagatelja je istaknuo da je i u Republici Hrvatskoj pravilo ako vozač ima neplaćene kazne za prekršaje neće mu se produžiti prometna dozvola. Istaknuta je bojazan da bi sankcioniranje neplaćenih prekršajnih kazni nemogućnošću registriranja vozila moglo dovesti do povećanja broja neregistriranih vozila u prometu.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 6 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PRIOMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić