Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 27. sjednici, održanoj 8. studenoga 2017., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava (Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava) (dalje u tekstu: Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2017. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017.
Odbor je predloženi Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2017. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija iznio makroekonomske pokazatelje za 2017. godinu, te istaknuo pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu koja će dovesti do predviđenog gospodarskog rata na razini od 3,2%. Takvi povoljni makroekonomski pokazatelji pozitivno su utjecali i na kretanja proračunskih prihoda, te se očekuje ostvarenje prihoda za 876 milijuna kuna više od predviđenog, čemu su najviše pridonijeli porezni prihodi (posebice porez na dohodak i porez na dobit) te doprinosi i naknade.
Vezano za proračunske rashode, istaknuto je da se izmjenama i dopunama ukupni rashodi za 2017. godinu predlažu smanjiti  za 1,6 milijardi kuna  odnosno sa 128,4 milijarde kuna na 126,8 milijardi kuna. Najveće uštede od strane proračunskih korisnika ostvarili su Ministarstvo financija u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde kuna, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u iznosu od 210,5 milijuna kuna i Ministarstvo hrvatskih branitelja u iznosu od 122,1 milijun kuna. Time su se ostvarile pretpostavke da se osiguraju dodatna sredstva, između ostalog, i za Ministarstvo unutarnjih poslova u iznosu od 45 milijuna kuna za pokriće rashoda izrade plativih tiskanica.
Zaključno je predstavnik Ministarstva financija ustvrdio da će manjak Državnog proračuna iznositi 1,2% BDP-a, a manjak opće države 0,6% BDP-a.

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova uvodno je istaknuo da Ministarstvo unutarnjih poslova na razdjelu 040 obuhvaća, osim Ministarstva unutarnjih poslova,  Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiranje te Agenciju za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. Ukupna predviđena proračunska sredstva za 2017. godinu iznosila su 5.261.751.816,00 kuna. Predviđenim izmjenama i dopunama je predviđeno smanjenje sredstava u iznosu od  34.398.847,00 milijuna kuna promatrajući sve izvore financiranja, te bi Proračun za 2017. na razdjelu 040 iznosio 5.227.352.969,00 kuna.
Povećanje koje se odnosi isključivo na Ministarstvo unutarnjih poslova iznosi 59,7 milijuna kuna. Time su ostvarena dodatna sredstva u iznosu od 52,0 milijuna kuna i to 45,0 milijuna kuna za podmirenje obveza za plative tiskanice (prema tvrtki AKD) te 7,0 milijuna kuna za nabavu naoružanja.

Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2017. godinu predlaže se smanjenje proračunskih sredstava Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici u iznosu od 1,9 milijuna kuna, od čega se glavnina istoga odnosi na izvor financiranja – Europski socijalni fond, tj. za projekt čija realizacija nije započela u 2017. godini.
Predviđeno smanjenje Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje ostvareno je u iznosu od 11,3 milijuna kuna. Ono je uglavnom provedeno na izvorima financiranja Ostali prihodi za posebne namjene u iznosu od 5,8 milijuna kuna te na izvoru Europski fond za regionalni razvoj u iznosu od 4,2 milijuna kuna čija realizacija nije započela u 2017. godini. Unutar proračunskih sredstava iskazano je smanjenje u iznosu od 2,3 milijuna kuna, od čega je glavnina sredstava prenamijenjena na Vladin program u provedbi posebnih mjera za zaštitu od požara, a uštede su iskazane na aktivnosti – Sredstva za decentraliziranu funkciju vatrogastva.
Najveće smanjenje predviđeno je za Hrvatski centar za razminiranje i iznosilo  bi 79,7 milijuna kuna. Isto bi se većinom odnosilo na aktivnost NATURAVITA, čije projektne aktivnosti nisu započele u 2017. godini. Nadalje, smanjenje od 3,5 milijuna kuna na proračunskim sredstvima odnosilo bi se na skupinu rashoda za zaposlene jer nije došlo do planiranog zapošljavanja 23 djelatnika tvrtke Mungos.
Agenciji za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom predviđeno je smanjenje u iznosu od 1,1 milijun kuna, kroz uštede koje su ostvarene na izvoru Proračunski prohodi  od 0,5 milijuna kuna i na izvoru Vlastiti prihodi u iznosu od 0,6 milijuna kuna.

Na zatvorenom djelu sjednice, predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili izmjene i dopune Državnog proračuna za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu u dijelu koji se odnosi na tijela koja predstavljaju, te su se izjasnili da su predviđena sredstava dostatna za izvršenje svih preostalih zakonom utvrđenih poslova i zadaća za 2017. godinu.

U raspravi je postavljeno pitanje iznimno velikog smanjenja proračunskih sredstava Hrvatskom centru za razminiranje, u iznosu od 79,7 milijuna kuna. Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova je odgovorio da se većina sredstava odnosi na aktivnost NATURAVITA, tj. na sredstva iz fondova Europske unije, gdje dosta toga nije realizirano u 2017. godini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i  3 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA I SASTAVNICE SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNOG SUSTAVA  (URED VIJEĆA ZA NACIONALNU SIGURNOST, OPERATIVNO-TEHNIČKI CENTAR ZA NADZOR TELEKOMUNIKACIJA I ZAVOD ZA SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ranko Ostojić