Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 35. sjednici, održanoj 18. travnja 2018., raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2017. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2017. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2018.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2017. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik podnositelja istaknuo da je zagađenost minama jedan od najvećih humanitarnih i gospodarskih problema s kojima se susreće Republika Hrvatska od Domovinskog rata do danas, no naglasio je i da za razliku od prethodnih godina, u 2017. godini prvi put nije bilo stradavanja od mini što ukazuje na kvalitetan rad svih sudionika u procesu razminiranja.

1. siječnja 2017. minski sumnjivo područje u Republici Hrvatskoj prostiralo se na 446,6 km2, te je obuhvaćalo 65 gradova i općina i 9 županija, a na rizičnim područjima bilo je postavljeno oko 14 000 oznaka.

Planom protuminskog djelovanja  za 2017. godinu  bilo  je  predviđeno, između ostalog, kao prvi cilj izvršiti poslove razminiranja, tehničkog izvida te općeg i dopunskog općeg izvida na površini od 58,3 km2, no, zbog više razloga isto nije bilo izvršeno, te je realizacija manja od 30 km2.

Od razloga je istaknuo kasnije započinjanje poslova razminiranja sredstvima Državnog proračuna jer je Sporazum između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog centra za razminiranje potpisan tek u rujnu 2017, kao i da projekt razminiranja, obnove i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim područjima i u dunavsko-dravskoj regiji koji će se financirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda nije započeo s provedbom u 2017. godini.

Predstavnik podnositelja je posebno naglasio prelazak na novu metodu izračuna odnosno prelazak sa sferičnog na kartezijev izračun površine, koji dovodi do nejednakog prikaza razminirane površine.
 
Ujedno, u kontekstu mogućeg nesporazuma oko stvarne veličine razminirane površine, predstavnik podnositelja se osvrnuo i na projekte koji su bili započeti u 2016. godini, a nisu bili završeni do konca te godine, iz razloga što nije bila provedena kontrola kvalitete do kraja ili nisu bile izdane potvrde o isključenju iz minski sumnjivog područja što je preduvjet da se određeno područje računa kao smanjenje minski sumnjivog područja.

Od 2017. godine, kako bi se izbjegle sve nedoumice, razminiranim područjem smatra se samo ono područje za koje su završeni i svi administrativni poslovi odnosno područja za koja su izdane potvrde o isključenju iz minski sumnjivog područja.

Predstavnik podnositelja se osvrnuo i na realizirana sredstva u 2017. godini u iznosu od oko 346.670.000,00 kuna, te istaknuo da su u 2017. godini sredstva koja su realizirana iz EU izvora znatno veća od sredstava koja su osigurana iz Državnog proračuna i ostalih izvora, tj. iz EU sredstava ukupno je realizirano oko 202.786.000,00 kuna, što predstavlja oko 58,5% od svih sredstava i predstavlja najveće povlačenje sredstava za razminiranje do sada.
Zaključno je istaknuo da je preostalo razminirati još oko 405 km2 minski sumnjivog područja i da isto neće biti moguće dovršiti do 1. ožujka 2019., te je Vlada Republike Hrvatske na svojoj 87. sjednici utvrdila tekst zahtjeva za produljenje roka razminiranja Republike Hrvatske i ovlastila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da podnese zahtjev za produljenje roka Odboru Ujedinjenih naroda za implementaciju članka 5. Ottawske konvencije. Predloženi novi rok za razminiranje Republike Hrvatske prolongira se s 1. ožujka 2019. na 1. ožujka 2026., što je produljenje od 7 godina.

U raspravi je pozdravljeno Izvješće za 2017. godinu, no naglašeno je da cijeli proces razminiranja traje predugo, te da iza toga vjerojatno stoje interesi onih koji se time bave, a na štetu sigurnosti građana RH.
 
Postavljeno je i pitanje korištenja odnosno povlačenja sredstava iz europskih fondova nakon 2020. godine, te pitanje „izlazne“ strategije odnosno cjelokupnog financiranja i realizacije poslova razminiranja nakon 2020. godine.

S obzirom da je Odbor nakon rasprave o izvješću za 2015. i 2016. godinu zatražio dodatna očitovanja Ministarstva unutarnjih poslova članovi Odbora su se kratko osvrnuli i na njihov sadržaj.
 
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 6 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆU O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić