Odbor za zakonodavstvo

Izvješće Odbora za zakonodavstvo o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, P.Z.E. br. 179

1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 12.  prosinca 2017., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, P.Z.E. br. 179, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017.

2. Utvrđuje se da tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona sadrži izjavu o usklađenosti Konačnog prijedloga s pravnom stečevinom Europske unije iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije.

3. Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupire donošenje ovoga Zakona. 

4. Na tekst Konačnog prijedloga Odbor slijedeće

AMANDMANE

I. Na članak 6.

U članku 6. iza riječi: „Iza“ dodaju se riječi: „članka 8. i“.

Obrazloženje

Preciznije se određuje mjesto gdje se dodaje novi članak 8.a.

II. Na članke 14. i 32.

U članku 14. stavku 1. i članku 32. u dodanom članku 66.a riječi: „prethodno mišljenje“ zamjenjuju se riječima: „prethodnu suglasnost“.

 

Obrazloženje

Pravno se dorađuje izričaj na način da se propisuje kako pojedine pravilnike donosi ministar uz prethodnu suglasnost a ne mišljenje drugih ovlaštenih ministara. Naime, u Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima („Narodne novine“, br. 74/15. – u daljnjem tekstu: Pravila) dana je mogućnost da se pojedini propisi mogu donijeti uz prethodno mišljenje ili suglasnost nekog drugog tijela (članak 5. stavak 3.), pri čemu je u stavku 2. Pravila određeno što se sve smatra „propisom“. Odbor je stajališta da određeni provedbeni podzakonski akti, kao što su pravilnici za čije se donošenje daje zakonska ovlast pojedinim čelnicima središnje državne uprave za njihovo donošenje potrebno donijeti uz prethodnu suglasnost drugog čelnika središnje državne uprave, osobito kada ti pravilnici sadržajno obuhvaćaju djelokrug više središnjih tijela državne uprave. U Zakonu o sustavu državne uprave (“Narodne novine“, br. 150/11., 12/13., 93/16. i 104/16.) nije propisana mogućnost utvrđivanja ovlasti čelniku određenog središnjeg tijela državne uprave za donošenje provedbenog propisa uz prethodnu suglasnost kao ni davanje mišljenja čelnika drugog središnjeg tijela državne uprave, što ne znači da se takva mogućnost ne može propisati  drugim zakonom. Potrebno je navesti da davanje „prethodnog mišljenja“ nema pravnu snagu kao što je davanje „prethodne suglasnosti“, osobito jer se dalje ne razrađuje slučaj što se dešava kada je mišljenje negativno. Osim toga pojedina središnja tijela državne uprave u svome djelovanju, a imajući u vidu cjelovitost i jedinstvo pravnog sustava Republike Hrvatske, mogu međusobno tražiti mišljenja a da ih se za to ne treba ovlastiti zakonom.
Također, Odbor napominje da je odredbom članka 68. Pravila propisano kako u slučaju dvojbe oko primjene pojedinih odredaba Pravila objašnjenja i tumačenja daje Odbor za zakonodavstvo.

III. Na članak 23.

U članku 23. izmijenjenom članku 37. stavku 1. riječi: „Namjerno dodavanje“ zamjenjuju se riječju: „Dodavanje“.

Obrazloženje

Dorađuje se izričaj  brisanjem suvišne riječi.

5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.

 

PREDSJEDNICA
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
 
Marija Jelkovac