Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Izvješće Odbora za zaštitu okoliša i prirode o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.    
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i  Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P.Z. br. 51.
Uvodno je glavni državni rizničar  Ministarstva financija prezentirao makroekonomski okvir sukladno kojem je izvršena projekcija ukupnih prihoda i ukupnih rashoda te između ostalog istaknuo da se u 2021. godini očekuje realni rast BDP-a od 5,0% kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. godini te 3,1% u 2023. godini.  Ukupni prihodi u 2021. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna dok su za 2022. projicirani u iznosu od 152,7 milijardi kuna te za 2023. godinu u iznosu od 152,9 milijardi kuna. Ukupni rashodi u 2021. planirani su u iznosu od 157,9 milijardi kuna, za 2022. u iznosu od 160,0 milijardi kuna te se za 2023. projiciraju na razinu od 157,2 milijarde kuna. Sukladno metodologiji ESA 2010 očekuje se da će planirani manjak općeg proračuna iznositi 2,9% BDP-a u 2021. godini dok je u 2022. projiciran manjak proračuna od 2,1% BDP-a, a u 2023. godini očekuje se manjak od 1,6% BDP-a. 
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da je predloženim Državnim proračunom na razini razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, uključujući sve proračunske korisnike iz resora, planiran po svim izvorima financiranja za 2021. godinu iznos 7.302.575.667 kn, za 2022. godinu 9.175.549.708 kn te za 2023. godinu 8.351.885.571 kn, dok je na razini Ministarstva u užem smislu za 2021. godinu planirano 5.004.975.982 kn. U okviru ovog prijedloga proračuna najznačajniji rashodi odnose na Fondove EU i iznose 4.593.793.191 kn za 2021. godinu, od čega prijedlog na razini Ministarstva u užem smislu iznosi 4.077.683.788 kn i to za projekte vodnokomunalne infrastrukture iznos od 1.326.053.154 kn uključujući učešća za EU projekte te promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, za projekte iz područja zaštite prirode iznos od 1.142.998.446 kn, kao i jačanja gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, investicijskih prioriteta, promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju te razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara i visokog obrazovanja, te za poslovnu konkurentnost. Dodatno, instrumentom Re-act EU pružaju se dodatna sredstva najvažnijim gospodarskim sektorima koji doprinose mjerama za oporavak od krize kako bi se postavili temelji za zeleni, digitalni i otporni oporavak. Ministarstvo ima na raspolaganju 220 mil EUR (1,65 mlrd kn), a plan je da se sredstva koja su Ministarstvu na raspolaganju iz ove omotnice angažiraju dodjelom poticajnih bespovratnih sredstava poduzetnicima kroz poziv „Jačanje konkurentnosti poduzeća (ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju)“. Vezano za izvore financiranja koji utječu na visinu manjka, skupine računa 3 i 4, isti na razini razdjela (uključujući sve proračunske korisnike iz resora za 2021. godinu) iznose 1.141.736.768 kn, od čega se najznačajniji iznos od 499.836.768 odnosi na Ministarstvo u užem smislu. U okviru ovih izvora najznačajniji iznos odnosi se na učešća za EU projekte koji na razini Ministarstva u užem smislu iznose 196.618.653 kn, od čega se glavnina odnosi na učešće za vodnokomunalne projekte.
U nastavku je zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda naznačio je da je Financijskim planom Hrvatskih voda za 2021. godinu planirano ukupnih prihoda u iznosu od 3.886.610.080 kuna te ukupnih rashoda u iznosu 3.916.610.080 kuna. 

Zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je da planirani ukupni prihodi Fonda za 2021. godinu iznose 2,045 mlrd kn, planirani ukupni rashodi 1,975 mlrd kn, a višak prihoda i primitaka 70 mil kn. Za 2022. godinu projicirano je 1,897 mlrd kn ukupnih prihoda, 1,660 mlrd kn ukupnih rashoda te 236 mil kn viška dok je za 2023. projicirano 1,922 mlrd kn ukupnih rashoda, 1,626 mlrd kn ukupnih rashoda te 296 mil kn viška. Planirani ukupni rashodi u iznosu od 1,975 mlrd kn za 2021. godinu izvršavaju se kroz četiri glavne skupine te je za administrativno upravljanje i opremanje planirano 110 mil kuna, za programe i projekte zaštite okoliša 541 mil kuna, za programe i projekte energetske učinkovitosti 382 mil kn te za gospodarenje s posebnim kategorijama otpada 940 mil kn. Detaljnije su prezentirani rashodi unutar ove četiri kategorije te izdvojena planirana sredstava za sljedeće stavke: 246 mil kn za nabavu spremnika sredstvima EU; 44 mil kn za izgradnju centara za gospodarenje otpadom (Bikarac II faza, Biljane Donje, Lećevica, Babina Gora, Piškornica, Lučino Razdolje); 36 mil kn za sanaciju odlagališta otpada; 30 mil kn za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak; 34 mil kn za obeštećenje radnika trgovačkog društva Plobest d.d.; 33 mil kn za poticanje odvojenog prikupljanja otpada i recikliranje; 185 mil kn za program obnove obiteljskih kuća; 100 mil kn za poticanje energetske učinkovitosti; 49 mil kn za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije; 20 mil kn za program nabave kondenzacijskih bojlera. 

Nakon uvodnih obrazloženja u raspravi je zatraženo dodatno pojašnjenje planiranih viškova u Financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu 70 mil kn za 2021. godinu, 236 mil kn za 2022. godinu te 296 mil kn u 2023. godinu. Izraženo je mišljenje kako planiranje viškova ove visine ukazuje da ili se obveznicima plaćanja nameću preveliki nameti ili Fond ne izvršava predviđene poslove i nema dovoljno programa usmjerenih na poticanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. 

Od strane predstavnika Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva financija obrazloženo je da je Financijski plan Fonda izrađen sukladno Smjernicama Ministarstva financija.  Glavni državni rizničar dodatno je obrazložio kako pri izradi Smjernica Ministarstvo financija analizira izvršenje kroz prethodne godine odnosno uplaćene prihode koji su uglavnom nešto viši od planiranih dok izvršenje rashoda ovisi o provedbi projekata i javnih nabava i bude sporije od planiranog. Temeljem navedenih podataka traži se neka sredina što se tiče definiranja limita u Smjernicama. Dodatno je zamjenica direktora Fonda pojasnila da Fond ima ugovorenih poslova znatno više od dinamike povlačenja sredstava. Iznijela je podatak da do 30. rujna 2020. Fond ima 1,590 mlrd kuna preuzetih obveza no da drugu stranu predstavlja dinamika trošenja tih sredstava. Naglasila je da projekti Fonda, u sklopu kojih se sklapaju ugovori s privatnim subjektima i korisnicima imaju ročnost godinu (primjerice kod nabave električnih vozila) ili dvije godine (primjerice kod građevinskih projekata). Nadalje, na dinamiku trošenja sredstava značajno utječe činjenica da nije riječ o projektima koji se kontinuirano provode, već povremeno provođenje projekata uvjetuje pojavu kašnjenja u dinamici povlačenja sredstava. Nastavno na aktivnost Fonda istaknut je podatak da je samo od 25. lipnja 2020. do današnjeg dana Fond zaprimio u obradu 15.000 predmeta. 
Nastavno na dana obrazloženja izražena su oprečna stajališta. S jedne strane izraženo  je nezadovoljstvo danim obrazloženjima te istaknuto da je razvidno da trajanje pojedinih projekata nije uvjetovano kalendarskom godinom. Istaknuto je da ukoliko je poznat rok trajanja projekata tada ovakvo planiranje viškova ukazuje da Fond nije planirao obveze za izvršenje projekata koji traju više od godinu dana. Podcrtano je kako je kod formiranja proračuna cilj ravnoteža prihoda i rashoda te je neprihvatljivo da Fond već sada planira milijunske viškove prihoda nad rashodima. S druge strane istaknuto je da je od strane predstavnika Ministarstva financija jasno pojašnjeno definiranje Smjernica koje su ključne za planiranje sredstava na državnoj razini. Naglašeno je kako ovdje nije riječ o planiranju lokalnog proračuna već državnog proračuna te da pri planiranju sredstava Fond ne može biti izdvojena cjelina.  

Dodatno je od strane predstavnice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pojašnjeno da Fond prikuplja sredstva od emisijskih jedinica te da je riječ o strogo namjenskim sredstvima za koje se izrađuje plan alokacije. Za izrađeni plan za razdoblje 2017. -2020. preuzete su obveze u iznosu preko 1 mlrd kuna, ali se ti projekti nisu realizirali te se navedena sredstva prenose iz jedne godine u drugu ili treću godinu. Naime, riječ je o strogo namjenskim sredstvima koja se mogu trošiti samo po mjerama i u postotnom učešću za one projekte za koje su preuzete obveze (u ovom slučaju riječ je o centrima za gospodarenje otpadom). Nastavno na ovo obrazloženje istaknut je interes za pisano objašnjenje ovih namjenskih prihoda i projekata koji će se iz njih financirati. 

U nastavku rasprave postavljano je pitanje jesu li u državnom proračunu planirana sredstava za najavljenu primjenu poreza za nereciklabilnu plastiku na razini EU, a koji će se morati plaćati države članice. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja obrazložio je da je ovaj porez na razini EU najavljen te da se navodi stopa poreza 800 eura po toni nereciklabilne plastične ambalaže. Međutim, nije definiran rok njegove primjene niti iznos te stoga nije ni bilo elemenata za uvođenje stavke za ove namjene u državni proračun. 

Nadalje je upozoreno na probleme koji su nastali kod realizacije programa obnove obiteljskih kuća i primjene modela „najbrži prst“ kod prijave za ovaj program. Postavljeno je pitanje razmatra li Fond primjenu nekog drugog modela prijave. Zamjenica direktora Fonda pojasnila je kako je način prijave transparentan, ali da interes građana značajno premašuje financijski potencijal. Za ilustraciju navela je podatak da će se predviđenim sredstvima omogućiti energetska obnova između 3000-3500 objekata dok je javni poziv zatvoren s 7386 prijava, a zapravo je u tom danu broj građana koji se javio premašio brojku od 11000. Ocijenila je da navedeno ne bi bio slučaj da se ovaj program provodi u kontinuitetu, na godišnjoj razini. U ovom slučaju pet godina nije bilo ovakvog projekta u provedbi što je rezultiralo velikim interesom koji značajno premašuje predviđeni financijski potencijal. 
Zatražena je informacija je li u Financijski plan Hrvatskih voda uključen projekt Kanal Dunav-Sava te je postavljeno pitanje planirane dinamike realizacije ovog projekta. Ujedno je istaknuto kako će isti dovesti riječne luke u pomalo nepovoljan tržišni položaj. Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda pojasnio je da navedeni projekt nije uključen u predloženi Financijski plan Fonda te da će Hrvatske vode dostaviti Odboru detaljan pisani odgovor.  

U nastavku rasprave uočeno je da je za program sanitarne odvodnje i vodoopskrbe  slabija realizacija od planirane te je postavljeno pitanje planiranih sredstava u narednim godinama. Ujedno se osvrnulo na pitanje programa naplate naknade za uređenje voda u sklopu kojeg postoji sporazum o sufinanciraju od strane Hrvatskih voda onih jedinica lokalne samouprave koje su preuzele naplatu naknade u smislu rješavanja baze korisnika, novih izmjera, utvrđivanja korisne površine koja je osnova za naplatu. Napomenuto je da geodetske tvrtke navode kako se, kada se uđe u takav program, nerijetko utvrdi da korisna površina na koju jedinice lokalne samouprave zadužuju naplatu prelazi u postotku 150% pa i više. Imajući u vidu da je ovo prihod i Hrvatskih voda i jedinica lokalne samouprave izražen je prijedlog da se planirani iznos i projekcije za naredne godine korigira te razmotri povećanje postotka sufinanciranja. Naime, obzirom na projekte čija se realizacija planira u interesu je Hrvatskih voda i jedinica lokalne samouprave da se urede baze i poveća ovaj vlastiti prihod. 

Otvoreno je pitanje izgradnje i rada centara za gospodarenje otpadom. Upozoreno je na brojne predstavke građana, kako vezano uz rad postojećih centara, tako i centara koji su u postupku realizacije. Ovdje je posebice istaknuto pitanje utjecaja CGO Lučino Razdolje na osjetljiv ekološki sustav Malostonskog zaljeva i djelatnost uzgoja školjkaša. Imajući u vidu sve ove predstavke iznijet je prijedlog Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da naruči neovisnu studiju koja bi detektirala ključne probleme i načine njihova otklanjanja uključivo i pitanje modernizacije i odabira modela prikupljanja i obrade otpada u centrima za gospodarenje otpadom. Nastavno na ovu temu, a imajući u vidu probleme koje biootpad predstavlja u CGO-ima, upozoreno je na važnost pokretanja programa nabave spremnika za odvojeno prikupljanje biootpada. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“,  4 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU 
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. i projekcija za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. i projekcija plana za 2022. i 2023.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                         
Sandra Benčić