Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, Prijedlog strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženu Strategiju i akcijski plan kao matično radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine i Izvješću o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predložena Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. o 2025. godine temeljni dokument zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. U Strategiju su ugrađene smjernice globalnog Strateškog plana za bioraznolikost 2011. - 2020. koji je usvojen na 10. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoyi. Strateški ciljevi predložene Strategije ujedno su usklađeni sa Strategijom Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine. Pet je strateških ciljeva predložene Strategije: povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode, smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara, ojačati kapacitete sustava zaštite prirode, povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi te podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz planirane strateške aktivnosti u dijelu upravljanja zaštićenim područjima, posebice onim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode kojima upravljaju javne ustanove na županijskoj razini. Ujedno je upozoreno na problem dupliciranja kapaciteta te istaknuto kako obavljanje poslova zaštite okoliša od strane županijskih upravnih odjela za zaštitu okoliša i javnih ustanova na županijskog razini predstavlja dodatno financijsko opterećenje za županiju.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je proglašenje ekološke mreže Natura 2000 stavilo u tom dijelu najveći teret upravljanja na javne ustanove na županijskoj razini. Upravo zbog postojećih slabih kapaciteta na županijskoj razini osigurano je u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 40 milijuna eura za razvoj planova upravljanja i za jačanje kapaciteta upravljanja. S tim da navedeno ne podrazumijeva promjenu organizacijske strukture već jačanje kapaciteta u postojećoj strukturi.

U raspravi je nadalje naglašeno kako prepreku učinkovitom upravljanju zaštićenim područjima predstavljaju nerevidirane stručne podloge i neprecizno definirane granice zaštićenih područja. Predstavnik predlagatelja u tom kontekstu dodatno je članove Odbora informirao o aktivnostima koje se provode u suradnji s Državnom geodetskom upravom kako bi se u prvom koraku riješilo pitanje preciziranja granica nacionalnih parkova i parkova prirode te rješavanja postojećeg problema djelomičnog upisa granica zaštićenih područja u katastar i zemljišne knjige.

U nastavku rasprave izraženo je mišljenje kako je izradi ove Strategije trebala prethoditi revizija stručnih podloga, precizno definiranje granice zaštićenih područja, revizija planova upravljanja te izmjene Zakona o zaštiti prirode.

Polazeći od podatka da je oko 40% teritorija Republike Hrvatske pod nekim vidom zaštite (u nekim županijama poput Primorsko-goranske riječ je o preko 80% teritorija) naglašeno je kako je uvelike riječ o ruralnim područjima koja su podkapacitirana i demografski uništena. Upozoreno je da se nerijetko događala neosjetljivost institucija zaduženih za upravljanje tim zaštićenim područjima za potrebe stanovništva na ovim područjima pa je zaštita prirode postajala ograničavajući faktor razvoja. Istaknuto je da iz ove Strategije nije vidljivo koliki je naglasak na održivom razvoju koji uključuje stanovništvo zaštićenih područja kako zaštita okoliša i prirode ne bi bila ograničavajući faktor već naprotiv, u suradnji struke i lokalne zajednice, pokretač razvoja.

Naglašena je važnost usklađivanja svih važećih strateških dokumenata, odnosno predložene Strategije sa Strategijom energetskog razvoja, posebice vezano uz realizaciju energetskog potencijala rijeka i izradnju planiranih energetskih objekata na rijekama (istaknut primjer rijeke Drave). Skrenuta je pozornost na situacije u kojima se projekti od strateškog interesa ne realiziraju jer nisu sastavni dio prostornih planova lokalne razine te je istaknuto kako bi te projekte od strateškog interesa trebalo kroz strateške dokumente nametnuti jedinicama lokalne samouprave. U tom smislu navedeni su primjeri austrijskog modela.

Značajnim za očuvanje zaštićenih područja istaknuto je provođenje mjera i aktivnosti zaštite od požara te osiguranja sredstava za ove namjene, posebice u okolnostima kada je pitanje zaštite od požara decentralizirano tj. u nadležnosti lokalne razine.
Izraženo je mišljenje kako činjenica nedostatnih financijskih sredstava i velikih financijskih tereta na županijskoj razini traži angažman ili u pravcu iznalaženja potrebnih sredstava ili nužne promjene zakonske regulative.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA ZAŠTITE PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2025. GODINE

 Odbor je ujedno jednoglasno (8 glasova „za“) donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

1. Odbor predlaže Vladi Repubike Hrvatske da do početka plenarne rasprave u tekst Prijedloga Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine uvrsti prikaz mjera i aktivnosti zaštite od požara na zaštićenim područjima s modelima financiranja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.  
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras