Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 16. sjednici održanoj  20. svibnja 2021. godine, Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID 19,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 16. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju („Narodne novine“, broj 76/12) dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 18. veljače 2021. godine.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju pučka pravobraniteljica istaknula je da je predmetno Izvješće podneseno temeljem ovlasti iz članka 16. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju koji omogućuje podnošenje posebnog izvješća o pojedinim pitanjima iz djelokruga pučkog pravobranitelja, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja. Izvješće sadržava devetnaest preporuka upućenih Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvu zdravstva, Državnom inspektoratu, Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine te Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Rad pučke pravobraniteljice na ovom području intenziviran je od 2013. godine te su u sedam godišnjih izvješća dane 72 preporuke za unapređenje sustava zaštite okoliša i ljudskih prava od čega je šest u potpunosti, a osam djelomično izvršeno. Istaknuto je da je za usvajanje ovih preporuka ključna podrška Hrvatskoga sabora. Vezano uz pritužbe građana bilježi se velik porast te su one u 2020. u odnosu na 2019. godinu porasle dva puta, dok taj porast u odnosu na 2017. godinu iznosi 177%. Predmetnim Izvješćem naglašava se važnost primjene propisa u praksi te se zagovara donošenje temeljnih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša: nove Strategije održivog razvitka, Plana zaštite okoliša te Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Ujedno se predlaže Hrvatskom saboru da po uzoru na Europski parlament proglasi klimatsku i ekološku krizu u Republici Hrvatskoj. Izvješćem su naglašena pitanja neadekvatnog sustava gospodarenja otpadom i rada centara za gospodarenje otpadom, onečišćenja zraka, tla, vode, svjetlosnog onečišćenja, onečišćenja bukom, neionizirajućeg zračenja. Uz detaljnu prezentaciju svakog ovog područja i danih preporuka dodatno je apostrofirana uloga mladih i obrazovnog sustava i u tom smislu dane preporuke Vladi Republike Hrvatske da udruge i predstavnike mladih uključi u planiranje i razvoj svih javnih politika iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja te Ministarstvu znanosti i obrazovanja da razvija ekološku svijest uvođenjem sadržaja o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u obrazovni sustav.   
Vlada Republike Hrvatske na predmetno Izvješće dala je Mišljenje koje je uvodno prezentirao državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
U raspravi na Odboru pohvaljen je rad pučke pravobraniteljice u području zaštite okoliša te naglašena važnost da se ovoj problematici i u narednom razdoblju posveti ista pozornost.
Uz pohvalu izrečenim preporukama iskazana je potreba davanja obimnijih preporuka Državnom inspektoratu Republike Hrvatske budući da se uočava njegovo nefunkcioniranje u  izricanju mjera odnosno sankcija za neprovođenje zakonskih propisa. Pri tome nije upitno neizlaženje inspekcija Državnog inspektorata RH na teren po prijavama već što se zbog izostanka sankcija povećavaju slučajevi onečišćenja okoliša (primjerice ilegalni kamenolomi, probijanje putova na šumskim koncesijama koje su izdane, sječa stabala u šumama uz državne prometnice, pitanje plutajućeg LNG terminala i slično). Pri tome su jedinice lokalne samouprave nemoćne. Stoga je ključna i uloga pučke pravobraniteljice da svoje djelovanje temelji ne samo na pritužbama građana već i na stalnom praćenju svega što se po pitanju zaštite okoliša događa u javnom prostoru, uz poticanje Državnog inspektorata RH na izricanje mjera. 
U nastavku rasprave izraženo je stajalište da su preporuke dane u Izvješću konkretne i da smjeraju na ključne probleme s kojima se građani susreću i za koje se ujedno obraćaju i Odboru za zaštitu okoliša i prirode. Međutim, iskazano je nezadovoljstvo objašnjenjima koje je Vlada Republike Hrvatske po određenim temama dala u svom Mišljenju o Izvješću, a koja su prisutna i u očitovanjima Državnog inspektorata RH koja Odbor prima temeljem predstavki građana. Tako primjerice Vlada RH po pitanju centara za gospodarenje otpadom koji su u radu navodi kako „Izvješće ne uzima u obzir da su svi ti postupci provedeni zakonito“ ili kada je riječ o požaru na odlagalištu Prudinec u Jakuševcu da „inspektori zaštite okoliša nisu naredili uzorkovanje tla iz razloga što je međuskladište na betonskoj podlozi sa zatvorenim sustavom odvodnje, čime nije došlo do onečišćenja tla“. U prvom slučaju postavlja se pitanje jesu li provedeni zakoniti postupci osigurali kvalitetu života na određenom području jer je očito da se građani koji žive u blizini uspostavljenih centara za gospodarenje otpadom imaju ozbiljnih problema s kvalitetom zraka i posljedično zdravljem. U drugom slučaju postavlja se pitanje davanja konstatacija o nepostojanju onečišćenja bez prethodnog provođenja uzorkovanja tla. Ovakav način postupanja nije ocijenjen dobrim ni dostatnim da bi se steklo povjerenje građana u rad institucija.
Kada je riječ o unapređenju zaštite okoliša upozoreno je na nužnost odgoja mladih i razvijanja ekološke svijesti od najmlađe dobi na način da se predmet ekologije i zaštite okoliša uvrsti u nastavni program.   
Vezano uz rad ŽCGO Marišćina državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dodatno je pojasnio ulogu Ministarstva koje osigurava da se sve odvija u zakonskom okviru te s druge strane ključnu ulogu lokalne razine i upravljačke strukture centara za gospodarenje otpadom. Naglasio je da je Visoki upravni sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja Udruge Krizni Eko Stožer Marišćina za poništavanje rješenja o okolišnoj dozvoli ovoga Ministarstva. Ključnim za kvalitetan rad CGO-a istaknuo je aktivnost jedinica lokalne samouprave na razvoju sustava odvojenog prikupljanja otpada te doradu CGO-a budući da bi zatvaranje centara otvorilo problem zbrinjavanja tog otpada. U tijeku je priprema dokumentacije za nove centre za gospodarenje otpadom za koje proces odobravanja uključuje upućivanje na ocjenu JASPERS-u.  Ujedno je za ocjenu učinkovitosti sustava gospodarenja otpadom u centrima naglasio da ne postoji sustav 100% odvajanja otpada te iznio podatak da se primjerice 34% ostatnog otpada u Njemačkoj  spaljuje. 
Nastavno na izlaganje državnog tajnika otvoreno je pitanje uloge Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u formiranju sustava gospodarenja otpadom i primjerice sustava penalizacije uspješnih jedinica lokalne samouprave u uspostavi sustava odvojenog prikupljanja otpadom i toleriranja onih koji ništa ili malo poduzimaju po tom pitanju. Otvoreno je i pitanje odgovornosti i uloge Ministarstva u izboru loše tehnologije ŽCGO Marišćina i Kaštijun.      
Državni tajnik skrenuo je pozornost na činjenicu da je Ustavni sud Republike Hrvatske  donio Odluku o ukidanju članaka Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 31/2021.) čime je obuhvaćeno i ovo pitanje te da je ujedno u proceduri novi Zakon o gospodarenju otpadom. Navedenim će se osigurati da se one jedinice lokalne samouprave koji imaju visok stupanj odvajanja otpada ne dovedu u nepovoljniji položaj u odnosu na one koje zaostaju u uspostavi tog sustava. Ujedno je naglasio kako se za natječaj za izgradnju kompostana prijavio samo jedan projekt te da ni on nije s područja koje gravitira na uspostavljene centre za gospodarenje otpadom. Samim time ostaje aktualno pitanje ponovnog upućivanja biotpada u centre za gospodarenje otpadom.  
Zaključno je u raspravi istaknuto da velik dio problema predstavlja što se na lokalnoj razini ne razvrstava otpad i što je samim time problematično što se upućuje u centre za gospodarenje otpadom. Također je naglašeno kako postojeći sustavi organizacije prikupljanja te naplate prikupljanja i odvoza otpada na lokalnoj razini nisu dovoljno poticajni za građane da provode razvrstavanje otpada.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

z a k l j u č k a

Prihvaća se Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID 19 

        Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA 

                       Sandra Benčić