Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 32. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. prosinca 2017. Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najavljujući u 2018. izradu  sveobuhvatnog i cjelovitog Zakona o socijalnoj skrbi, u kojem bi se sve izmjene i dopune uredile i stavile u jedinstveni zakon.

Cilj donošenja predmetnog Zakona je usklađivanje s nacionalnim programom reformi za 2017., vezano uz redefiniranje koncepta Jedinstvenog centra za naknade, koji je bio planiran kao jedinstvena administrativna točka u odnosima građana i države na području ostvarivanja prava na socijalne naknade, uz pretpostavku prelaska administriranja prava na zajamčenu minimalnu naknadu iz centara za socijalnu skrb u urede državne uprave. Novim konceptom zadržan je postojeći način ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu u nadležnim centrima za socijalnu skrb, što se pokazalo boljim rješenjem od prebacivanja nadležnosti administriranja, zbog nemogućnosti osiguranja organizacijskih i administrativnih uvjeta.

Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upoznala je članove Odbora s prijedlozima i primjedbama iz Ureda pravobraniteljice na zakonski prijedlog. Vezano uz proširenje kruga osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu, kao i formalnom ili neformalnom životnom partneru osobe s invaliditetom, iste su pohvaljene, ali je iznesena i potreba proširenja ovih prava i na druge članove obitelji, primjerice braću, sestre ili djecu. Također, u odnosu na prijedlog prema kojem se plaća osobe o čijem pravu se odlučuje, ne uračunava kao prihod prilikom utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu, zatraženo je da ne bude izuzeta samo plaća, nego npr. autorski honorari, ugovori o djelu i sl.

Odgovarajući na pitanja ministrica je podržala navedene primjedbe, smatrajući ih opravdanim, međutim zbog financijske situacije nije ih moguće sve riješiti na zadovoljavajući način. Vezano uz proširenje statusa njegovatelja objasnila je da je osnovni cilj prijedloga Zakona namjera da se osobe s invaliditetom potiču kako bi se lakše uključile u svijet rada. Ako ćemo to pravo proširivati i na djecu, postavlja se pitanje kada će mladi ljudi pristupiti svijetu rada.

U daljnjoj raspravi posebno su pohvaljene mjere koje idu u smjeru poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom, a odnose se na povećanje visine osobne invalidnine i iznosa doplatka za pomoć i njegu, koje se godinama nisu povećavale. Sada će se iste povećati za 20 posto, počevši od 1. travnja 2018. 

U raspravi su iznijete primjedbe na prijedlog kojim se uvodi zabrana pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, da ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. Pohvaljeno je što su na tom području uočene manipulacije i što ih se pokušava spriječiti, međutim, skrenuta je pažnja na potrebu jasnoće pravnog izričaja kako i dalje ne bi dolazilo do zlouporabe. S tim u vezi, iznesen je i problem zlouporabe ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, međutim, iako se tiču i Zakona o socijalnoj skrbi, predmet su Zakona o obveznim odnosima.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.