Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o  socijalnoj skrbi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 218, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnost socijalnog rada i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se, s obzirom na analizu stanja koja je ukazala da postojeće zakonske odredbe ne osiguravaju dostatnu skrb najranjivijim, socijalno ugroženim skupinama društva u zadovoljavanju njihovih osnovnih životnih potreba, kao i da je određena prava iz sustava socijalne skrbi potrebno mijenjati i usklađivati s propisima iz nadležnosti drugih tijela državne uprave, predlaže donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi.

U raspravi, svi su se složili da je sustav socijalne skrbi potrebno reorganizirati i mijenjati te da uočene nedostatke, zbog potrebe za povećanjem dostupnosti i transparentnosti, treba poboljšati. Naglašena je potreba smanjenja administrativnog opterećenja stručnih radnika, jednakosti u postupanju te potrebe za poboljšanjem kvalitete života osoba u riziku od siromaštva, obitelji, djece, mladih i drugih socijalno osjetljivih skupina, a pogotovo osoba s invaliditetom. Pohvaljeno je proširenje kruga osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u vlastitom domu i sprječava njihova institucionalizacija. S tim u vezi, članica Odbora izrazila je nadu da će se, do drugog čitanja Zakona, još više poraditi i na povećanju naknada za osobe s invaliditetom te im omogućiti bolji pristup naknadama za redovno studiranje. Također, u vezi statusa roditelja njegovatelja, mišljenja je da osobama s invaliditetom treba omogućiti da sami odaberu tko će im biti njegovatelj, jer nije nužno da to bude roditelj. 

U raspravi najviše interesa iskazano je u dijelu osnivanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod), koji će preuzeti javne ovlasti kao i druge stručne poslove centara za socijalnu skrb, a poslove iz svoje djelatnosti obavljat će u središnjoj i područnim jedinicama umjesto sadašnjih centara za socijalnu skrb. Navedeni ustroj većina članova Odbora ocijenila je pozitivnim, smatrajući da će doprinijeti unapređenju rada i boljem pružanju usluga prema korisnicima, dok su pojedini bili mišljenja da će to pridonijeti centralizaciji  i netransparentnosti. Većina članova Odbora pohvalila je osnivanje Obiteljskog centra i Akademije socijalne skrbi, koje će, prema njihovom mišljenju, doprinijeti jačanju usluga za obitelj, mlade i djecu te doprinijeti provođenju boljeg i stručnijeg usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi. Pohvaljeno je i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja koji nije zadovoljan odgovorom Ministarstva, a vezano za postupak ili propuštanje postupanja osoba u djelatnosti socijalne skrbi. S tim u vezi, potpredsjednica Odbora predložila je da se još jednom preispitaju odredbe  članka 157. stavka 2., u vezi davanja mišljenja Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora na Poslovnik o radu Povjerenstva, jer radna tijela Hrvatskoga sabora ne daju mišljenja o poslovnicima o radu nekog drugog tijela.

Na kraju rasprave gotovo svi su se složili da, iako se radi o velikim izmjenama zakonskog okvira koje će u početku sigurno nailaziti na prepreke u provođenju, navedene promjene trebale bi pridonijeti jačanju sustava socijalne skrbi, boljoj organizaciji, sveobuhvatnijoj zaštiti korisnika te boljoj kvaliteti i dostupnosti usluga.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.