Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 65. sjednici, održanoj 18. svibnja 2022., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2022.  godinu i projekcija za  2023. i  2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022 godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. istaknuvši da Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva. U ovoj godini prognozira se realni rast BDP-a od 3 posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Očekuje se ubrzanje inflacije potrošačkih cijena na 7,8 posto, čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu. 
Rebalansom ovogodišnjeg proračuna predlaže se povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, rashoda za 10,9 milijardi kuna, pa će proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a (s prvotno planiranih 2,6 posto). Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na  godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.
Najveće povećanje rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka planirano je za sanaciju zdravstva (3,5 mlrd. kuna), mirovine (1,8 mlrd. kuna), rashoda povezanih s posljedicama rata u Ukrajini (1 mlrd. kuna) te za rashoda za zaposlene (550 mil. kuna). 
Kako je predstavnik ministarstva dalje istaknuo, u dijelu ukupnih prihoda proračuna koji iznose 171 milijardu kuna, prihodi od poreza povećani su novim planom u iznosu od 91,1 milijardu kuna. Predsjednicu Odbora zanimalo je iz kojeg je razloga došlo do tako značajnog povećanja od 3,2 milijarde kuna u ovom dijelu u odnosu na prvotni plan proračuna, uzimajući u obzir inflatorna kretanja, ali i visinu sredstava od poreza na goriva. Predstavnik ministarstva s tim u vezi istaknuo je povećanje fiskalizacije u odnosu na prošlu godinu te povećan iznos računa zbog  povećanih gospodarskih kretanja, ali i inflacije i većih cijena. Kako je naglasio, trošarine su snižavane te se s te osnovice ne planira dodatni rast prihoda.

Predstavnik Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2022. godine financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 4.32 mlrd. kuna te iznosi ukupno 20.355.780.285,00 kuna. Nadalje, financijski plan na limitiranim izvorima financiranja povećava se za ukupno 3.8 mlrd. kuna te ukupno iznosi 9.121.812.112 mlrd. kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na troškove sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala u ukupnom iznosu od 2.498 mlrd. kuna. Rebalansom se također predviđa povećanje iznosa od 1.5 mlrd. kuna na transferu prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, zatim za potrebe isplate po sudskim presudama za osnovicu osigurano je dodatnih 194 mil. kuna, dok za potrebe financiranja zdravstvene zaštite izbjeglica iz Ukrajine predlaže se dodatnih 33 mil. kuna.
Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) u svom izlaganju je istaknuo, kako su Izmjene i dopune financijskog plana HZZO-a za 2022. nužne, zbog pokrića povećanih troškova zdravstvene zaštite, u cilju pravovremenog podmirivanja obveza prema ugovornim subjektima i  isplate povećanih troškova naknada zbog privremene nesposobnosti za rad te s tim u vezi, procjene ostvarenja većih prihoda od doprinosa i dodatnih sredstava iz proračuna. Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) za 2022. planirani su ukupni prihodi na razini 32.607.702.000 kuna dok se ukupni rashodi planiraju na razini 32.107.768.000 kuna. 
Ukupno povećanje financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 2.5 mlrd. kuna i rezultat je povećanja prihoda od proračunskog transfera za 1.5 mlrd. kuna te očekivanog povećanja prihoda od doprinosa za 1 mlrd. kuna. Predloženo povećanje transfera rezultat je povećanja osnovice plaća u javnom sektoru od 1. svibnja 2022.g. za 4% dok se povećanje očekivanog planiranog prihoda od doprinosa temelji na iznadprosječnim ostvarenjem prihoda od doprinosa u prva četiri mjeseca 2022. Ukupni iznos povećanih prihoda raspoređen je u okviru rashoda na troškove zdravstvene zaštite  u iznosu od 2.270.000.000 kuna, te a na naknade u iznosu od 230.000.000 kuna. 
Naime, u prva četiri mjeseca 2022. došlo je do iznadprosječnog ostvarenja prihoda od doprinosa zbog nadolazeće turističku sezone i većeg broja zaposlenih te povećanja plaća (procjenjuju se veći prihodi od doprinosa za 1.000.000.000 kuna od planom predviđenih). Isto tako, znatno veći broj oboljelih od bolesti COVID-19 tijekom siječnja i veljače prouzročilo je veće troškove zdravstvene zaštite od planiranih sredstava (troškovi testiranja i liječenja, povećanje troškova naknada zbog izostanaka s posla) te posebice veliki troškovi za cjepiva protiv bolesti COVID-19, što je dovelo do ponovnog zaostajanja u plaćanju obveza HZZO-a za lijekove na recepte. 
S tim u vezi, u raspravi su postavljena pitanja o planiranim sredstvima predviđenim ovim rebalansom u odnosu na nabavku i potrošnju cjepiva protiv Covid-19, s obzirom na to da je poznato kako su mnoga uništena zbog isteka roka. Pojedine članove Odbora također je zanimala i javna nabava kao i učinci objedinjene javne nabave na smanjenje potrošnje. Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je da su uštede evidentne te iznose oko 400 mil. kuna. Članica Odbora postavila je također pitanje o planiranim sredstvima u rebalansu proračuna za pripravnički staž za zdravstvene djelatnike, kao i na kojoj su poziciji  ta sredstva planirana, za što je nužno, prema njezinu mišljenju, raspisati više mjesta i planirati veća sredstava.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da se rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva predlaže povećanje od 3.118.939.097 kuna, tako da je sada novi financijski plan  58.175.533.921 kuna. Istaknula je predviđeno povećanje od  157.314.447 kuna za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi,  koje se odnosi najvećim dijelom za potrebe isplate socijalnih naknada (povećanje iznosi 24.865.250 kuna), sukladno dinamici isplate do kraja godine (jednokratna naknada – zbog pomoći Ukrajincima  11.200.000 kuna i status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja 13.665.250 kuna). Također je istaknula i povećanje u iznosu od 53.333.621 kuna za ustanove, odnosno domove socijalne skrbi,  koje se odnosi na troškove povećanja uzrokovane stanjem na tržištu energenata i inflacijom, (najviše se odnose na energiju i povećanje troškova hrane), i to za skrb djece i mladeži s poremećajima u ponašanju 3.745.000 kuna, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi 6.440.000 kuna, osobama s mentalnim oštećenjem 19.210.000 kuna te osobama s tjelesnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima 23.938.621 kuna.
Tijekom rasprave svi su se složili da su se tijekom 2022. godine, nakon ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID-19, pojavili novi izazovi poput geopolitičkih napetosti, nastavka poremećaja u opskrbnim lancima te nestabilnostima financijskih tržišta u okolnostima rastućih inflacijskih pritisaka, na što sve treba pravovremeno odgovoriti. Pohvaljeno je što se vodilo računa o ugroženom kupcu energenata te je predviđena naknada za struju i plin povećana s 200 na 400 kuna, za što je predviđeno povećanje od 263.000.000 kuna. Također su, u segmentu zdravstva, pohvaljene uštede dobivene zbog objedinjene nabave, kao i značajna sredstva upućena zdravstvenom sustavu, koja bi trebala osigurati  njegovo stabilno poslovanje.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“,  1 „suzdržan“ i  1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I  2023. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu za:
•    Hrvatske vode,
•    Hrvatske ceste d. o. o., 
•    Centar za restrukturiranje i prodaju, 
•    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita,
•    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
•    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
•    Hrvatske autoceste, d. o. o.,
•    HŽ Putnički prijevoz d. o. o., 
•    HŽ Infrastrukturu d. o. o. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

                               PREDSJEDNICA      ODBORA 

                                       Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.