Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 49. sjednici održanoj 2. srpnja 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. lipnja 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je rješenja koja se predlažu u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Tako je u predloženom tekstu Konačnog prijedloga zakona prihvaćena  primjedba Odbora te je u članku 32. izbrisana točka 6., kojom je bilo  propisano da o stručnom radu  stručnjaka, odnosno psihoterapeuta ili savjetodavnog  terapeuta odlučuje Izvršni odbor Hrvatske komore psihoterapeuta, smatrajući to nelogičnim zbog toga što izvršni odbor čine zaposlenici Komore (zamjenik, tajnik, blagajnik, referent) koji za to nisu stručno osposobljeni.

Prihvaćen je prijedlog Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora te su odredbe Zakona dopunjene dobnim skupinama na koje se odnosi i pojašnjeno je koje poslove obavlja psihoterapeut a koje savjetodavni terapeut. Radi praćenja trajnog usavršavanje propisana je mogućnost da Komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu ukinuti dopusnicu ako se trajno ne usavršava. Prihvaćen je i prijedlog da se propedeutika psihoterapije veže samo uz savjetodavnog terapeuta, a ne psihoterapeuta. Nadalje, propisani su dodatni uvjeti za psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta koji radi s djecom i adolescentima  te je dano ovlaštenje ministru nadležnom za poslove socijalne skrbi da donese pravilnik o vrsti potrebnog dodatnog obrazovanja za rad s djecom i adolescentima.

Članovi Odbora pohvalili su, u odnosu na prvo čitanje, dodatno pojašnjenje djelatnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta na što su skrenuli pažnju prilikom rasprave o Prijedlogu zakona, a u svrhu otklanjanja mogućih nejasnoća i zlouporaba. U raspravi postavljeno je pitanje njihovog stručnog usavršavanja i kontrole njihovog rada te provođenje adekvatne edukacije i supervizije, odnosno mentorstva te potrebe jasnije definicije mentora i preciznije definicije vježbeničkog staža. 
 
S tim u vezi, a vezano za potrebu jasnije definicije mentora, zaključili su da je u članku 4. potrebno dodati točku 6. kojim bi se vježbenicima jasno definirao mentor te su ujedno predložili izmjene članka 5. stavka 7. Zakona, koji se odnosi na obavljanje i trajanje vježbeničkog staža, na način da za psihoterapeuta vježbenički staž traje dvije godine a za savjetodavnog terapeuta godinu dana, za koje vrijeme može obavljati djelatnost psihoterapije uz mentora.

Kako su članovi Odbora istaknuli u raspravi, donošenje zakonskog okvira je nužno kako bi se uvelo reda u djelatnost psihoterapije. Predloženim Zakonom uredili bi se poslovi psihoterapije kao samostalne djelatnosti na način da ove poslove mogu obavljati i osobe koje nemaju obrazovanje  zdravstvenog usmjerenja pod propisanim uvjetima. Zakonskim reguliranjem i propisivanjem jasnog sadržaja i područja primjene, uvjeta i načina obavljanja djelatnosti psihoterapije, standarda obrazovanja, izdavanja dopusnica za rad (licenciranja), organiziranja trajne edukacije i provođenjem stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta i djelatnosti psihoterapije jamčit će se kvalitetna razina usluge s krajnjim ciljem unapređenja kvalitete ljudskog života poticanjem pozitivnog razvoja osobnosti, zaključeno je u raspravi.   

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.