Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 48. sjednici Odbora, održanoj 14. lipnja 2018. raspravljao je o Izvješću o obavljenoj reviziji zdravstvenih ustanova, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. svibnja 2018.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je u uvodu istaknuto, Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 49 zdravstvenih ustanova, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2016. Revizijom je obuhvaćeno 12 kliničkih ustanova (pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice i četiri klinike), 20 općih bolnica, 15 specijalnih bolnica te dvije poliklinike. O financijskim izvještajima i poslovanju zdravstvenih ustanova za 2016. izraženo je deset bezuvjetnih mišljenja i 39 uvjetnih mišljenja.

Prihodi zdravstvenih ustanova u revidiranom razdoblju iznosili su 11.550.323.114,00 kn te su veći za 422.070.668 kuna ili 3,8% u odnosu na 2015. Najznačajniji prihodi odnose se na ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i iznose 9.745.173.012 kuna ili 84,4%. Rashodi i izdaci u 2016. iznosili su 12.222.375.785 kuna odnosno veći su za 784.727.418 kuna (6,5%) u odnosu na 2015 g.

U revidiranom razdoblju ustanove su iskazale ukupni manjak prihoda i primitaka od 3.604.773.380,00 kuna te ukupne obveze od 4.829.841.623,00 kune, od čega dospjele obveze iznose 2.593.033.238,00 kuna, odnosno 53,7 % ukupnih obveza što upućuje na značajan problem nelikvidnosti koji traje duži niz godina, a povremeno se djelomično sanira doznakama sredstava iz državnog proračuna.

Članovi Odbora u raspravi su izrazili zabrinutost što se u svakom dijelu financijskog poslovanja velike većine zdravstvenih ustanova mogu naći određeni propusti koji se odnose na: planiranje i računovodstveno poslovanje; rashode za zaposlene (nisu primijenjeni propisani koeficijenti složenosti poslova, a pojedini dodaci na plaću nisu obračunavani u skladu s Kolektivnim ugovorom), rashode za lijekove i medicinski potrošni materijal; potraživanja i obveze te postupke zajedničke nabave. Kako je istaknuo  predstavnik Ministarstva zdravstva, zajednička nabava nije dala očekivane rezultate i financijske uštede, dijelom jer nisu bili osigurani tehnički preduvjeti za pravodobno i učinkovito provođenje postupaka javne  nabave; za  robu i usluge koji nisu bili predmet zajedničke  nabave, a dio zdravstvenih ustanova nije proveo propisane postupke javne nabave, nego je nabava obavljena izravno od dobavljača.

Izvješće revizije potvrdilo je i velik broj prekovremenih sati zaposlenika u zdravstvenim ustanovama. U gotovo svim zdravstvenim ustanovama veći broj zaposlenika (zdravstvenih djelatnika i administrativno-tehničkog osoblja) imao je više od 180 prekovremenih sati godišnje, koliko je dopušteno Zakonom o radu. Pojedini zaposlenici ostvarili su godišnje i više od 2800 prekovremenih sati, što je posljedica nedostatnog broja zdravstvenih djelatnika.

Kako je vidljivo iz Izvješća, uz rashode za zaposlene, najvažnija stavka materijalnih rashoda i izdataka su izdaci za lijekove i medicinski potrošni materijal u ukupnom iznosu od 3.542.417.774 kuna (lijekovi 2.125.280.520,00 kuna; medicinski potrošni materijal 1.417.137.254 kune), koji su porasli za 19,6 % u odnosu na prethodnu godinu.

Budući da su rashodi za lijekove i medicinski i potrošni materijal najznačajniji rashodi (81,4%), na visinu (uštede) istih dijelom mogu utjecati i zdravstvene ustanove pravilnom primjenom propisa i jačanjem sustava unutrašnjih kontrola, mišljenja su članovi Odbora. Međutim, u pojedinim zdravstvenim ustanovama nisu u dovoljnoj mjeri uspostavljene unutarnje kontrole kojima bi se osiguralo zakonito i namjensko korištenje sredstava što je utjecalo i na pojavu nepravilnosti i propusta. Zbog toga se nameće pitanje uspješnosti vođenja pojedinih zdravstvenih ustanova, osposobljenosti pojedinaca za upravljanje, kadrovske ekipiranosti, “domaćinskog” odnosa prema sredstvima te s tim u vezi i potrebom za profesionalizacijom upravljačkog menedžmenta, istaknuto je u raspravi.

Članovi Odbora pohvalili su Izvješće čija bi se svrha trebala očitovati ne samo u detektiranim nedostacima i nepravilnostima, nego i smjernicama za njihovo otklanjanje, usklađivanjem poslovanja sa zakonom i drugim propisima te na taj način jačanjem odgovornosti i kontrole i poboljšanjem upravljanja na ekonomičan i djelotvoran način.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji zdravstvenih ustanova

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenju-Linić, dr. med.,  predsjednicu Odbora.

     PREDSJEDNICA  ODBORA
   dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.