Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 34. sjednici, održanoj 3. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2021.  godinu i projekcijama za  2022. i  2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu  i projekcijama za 2022. i 2023. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu. istaknuvši da se glavnina rebalansa od 1,6 milijardi kuna odnosi na zdravstveni sustav. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 153,6 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,3 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2021. godinu planiran je u iznosu od 19,7 milijardi kuna  ili 4,7% BDP-a. 

Predstavnik Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknuo je da se rebalansom državnog proračuna za 2021. g. i projekcija za 2022. i 2023. godinu financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 2.30 mlrd. kuna te iznosi 22.503.026.618,00 kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na troškove sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog  i ugradbenog medicinskog materijala u ukupnom iznosi od 735 mil. kuna; od čega se planira 588 mil. kuna iskoristi za sanaciju ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a 147 mil. kuna za sanaciju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) uprave i samouprave. Rebalansom se također predviđa povećanje iznosa od 700 milijuna kuna na transferu prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje(u daljnjem tekstu: HZZO).
Također, povećavaju se iznosi za decentralizirana sredstava u iznosu od 21.7 mil. kuna te se povećavaju sredstva za isplatu presuda za prekovremeni rad djelatnicima u sustavu zdravstva i zdravstvenog osiguranja za 64. mil. kuna.
Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2021. g. planirani su ukupni prihodi na razini 32.219.000.000 kuna, dok se ukupni rashodi planiraju na razini 31.189.000.000 kuna. HZZO-u je tijekom 2021. godine povećao prihode od državnog proračuna za 3.358 mlrd. kuna koja su doznačena bolničkim zdravstvenim ustanovama za pokriće dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog medicinskog materijala, kao i za pokriće troškova HZZO-a za ljekarne.

Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknuo je da je usvajanjem predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna novi plan razdjela 086 Ministarstva  59.100.222.186  kuna, od čega se iznos od 54.291.929.027 kuna odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 4.808.293.159 kuna na ostale izvore financiranja. Kako je objasnio, rebalansom za 2021. godinu na razdjelu ministarstva iskazano je ukupno povećanje sredstva u iznosu od 1.075.656.895,00 kuna, i to povećanje sredstva u iznosu od 62.708.043,00 kuna radi osiguranja sredstava za decentralizirano financiranje ustanova socijalne skrbi te za potrebe projekata u okviru OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., prioriteti 1, 2, 4 i 5.  Radi osiguranja sredstava za potrebe isplate socijalnih naknada za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi povećana su sredstva u iznosu od 81.859.554,00 kuna, dok su radi osiguranja sredstava za isplatu starosnih mirovina, povećana sredstava Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u iznosu od 590.539.487,00 kuna. Također su povećana sredstva u iznosu od 357.395.311,00 kuna Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, radi osiguranja sredstava za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom bolesti COVID - 19, te radi potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID -19). 

Tijekom rasprave svi su se složili da se zbog nastavka ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID-19 moralo pristupiti rebalansu proračuna, ali i da je  neminovno potrebna kvalitetna reforma zdravstvenog sustava, koja bi osigurala stabilno poslovanje zdravstvenog sustava, ne povećavajući proračunske izdatke za zdravstvo, nego smanjujući troškove i rashode. S tim u vezi, istaknuta je i potreba realnog utvrđivanja i vrednovanja cijene rada i usluga u zdravstvu, koju do sada ne prati amortizacija skupih aparata i skupe medicinske tehnologije. Evidentno je da stalni tehnološki napredak u medicini i napredak dijagnostike poskupljuju izdatke za zdravstvo, kao i starenje stanovništva, što bi sve trebalo biti obuhvaćeno najavljenim reformama u zdravstvu i socijalnoj skrbi, složili su se  prisutni.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 3 „suzdržana“ i 1  „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I  2023. GODINU

te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.