Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Izvješće s tematske sjednice Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo o Prijedlogu zakona o radu, P. Z. E. br. 606

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 36. sjednici (tematskoj) održanoj 30. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o radu, P.Z.E. br.606., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23.siječnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao amandmanima na navedeni akt koje je Odboru dostavila Pučka pravobraniteljica.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je razloge zbog kojih je nužna promjena radnog zakonodavstva. Pritom je istaknuo da je cilju smanjenja nezaposlenosti, odnosno povećanja zaposlenosti nužna reforma radnog zakonodavstva. Stoga su izvršene promjene koje se odnose na  ustroj i nadležnost Inspektorata rada, te je u postupku donošenja Prijedlog zakona o utvrđivanju reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Reformom  Zakona o radu koju predviđa ovaj Prijedlog zakona otvara se mogućnost poslodavcima da se brže prilagode potrebama tržišta rada fleksibilnijim rasporedom, odnosno organizacijom  radnog vremena. Budući da se cilj gospodarskog napretka može ostvariti samo mobilnošću i prilagodljivošću radne snage novim ekonomskim okolnostima, potrebne su promjene koje se odnose na fleksibilnost radnog vremena, fleksibilnost zaposlenja, fleksibilnost plaća i fleksibilnost organizacije rada.

Znajući da je izostao sporazum socijalnih partnera oko prijedloga ovoga Zakona, većina sudionika u raspravi mišljenja je da je potrebno uložiti više napora kako bi se postigla  suradnja između  poslodavaca, sindikata i Vlade. Po njihovu mišljenju, upravo je suradnja na reformi radnog zakonodavstva znak zrelosti i odgovornosti socijalnih partnera. U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu predloženi zakon nudi male promjene, te da su  uravnoteženi interesi poslodavca i radnika. Suglasni su predstavnici sindikata u ocjeni da je svaka izmjena radnog zakonodavstva pogoršavala položaj radnika, te da radnici i nezaposlene osobe podnose najveći teret gospodarske krize, a koja je po njihovu mišljenju, produkt loših političkih odluka i loših poslovnih odluka. Predstavnici poslodavaca znaju da među njima ima i onih nečasnih  poslodavaca koji su radili zlouporabe, ali po njihovu mišljenju, neprihvatljivo je generalizirati jer većina poslodavaca želi povećati konkurentnost i očuvati radna mjesta.

U raspravi je naglašeno da najveći prijepor izaziva mogućnost produljenja radnog tjedna i  zapošljavanje putem Agencija za privremeno zapošljavanje. Dio članova Odbora smatra da preraspodjela radnog vremena koja  postoji i po važećem Zakonu, nije protivna interesima radnika ukoliko se dosljeno primjenjuje Zakon, dapače tako se štite interesi i poslodavca i radnika. Suglasni su predstavnici sindikata da se uređivanje radnog vremena, odnosno preraspodjela treba urediti dogovorom između poslodavca i sindikata, a ne zakonskom normom.

U raspravi je iznijeto mišljenje, po kojemu bi valjalo pojednostaviti radne odnose vezane uz male poslodavce, te pojasniti odredbe koje se odnose na upravne mjere. Također, iznijeto je mišljenje da će predloženi zakon dovesti do daljnjeg padanja cijene rada. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu ovaj  Zakon neće polučiti očekivane učinke koji se odnose na dinamizaciju tržišta rada, a niti proizvesti negativne posljedice za radnike.Također iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno jasnije urediti odrebu čl.147. koja se odnosi na utvrđivanje rezultata izbora za članove radničkih vijeća. U raspravi je više puta istaknuto da se predloženim Zakonom ne umanjuje uloga sindikata u organizaciji radnog vremena, te da su predložene izmjene pozitivan pomak ka konkurentnosti.

U završnom osvrtu, resorni ministar je prihvatio sugestije proizišle u raspravi, a koje se odnose na potrebu jačanja suradnje socijalnih partnera, te ih je pozvao da se svojim prijedlozima uključe u rad do drugog čitanja, odnosno u izradu Konačnog prijedloga zakona. 
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za, 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Zakon o radu, P.Z.E. br.606
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                        

Predsjednik  Odbora

Silvano Hrelja