Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici, održanoj 1. srpnja 2022. godine, Izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. svibnja 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/23, URBROJ: 50301-05/31-22-10), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 23 korisnika državnog proračuna (22 proračunska korisnika i jednog izvanproračunskog korisnika – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje). Ukupni prihodi i primici subjekata revizije iznosili su 53.818.379.428,00 kuna, a rashodi i izdaci 52.717.155.371,00 kuna. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na financijsko poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošlih revizija. O financijskim izvještajima izraženo je devet bezuvjetnih i 14 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je deset bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja te poslovanje subjekata revizije. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području djelokruga, planiranja i izvršenja plana, računovodstvenog poslovanja, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza te javne nabave.
Revizijom je utvrđeno, između ostalog, sljedeće: da se ne posvećuje dovoljno pozornosti izradi financijskog plana, jer iako su izmjene i dopune financijskih planova donesene koncem godine, kada su se mogli realno procijeniti rashodi do konca godine, kod pojedinih subjekata revizije izvršeni rashodi značajno odstupaju od planiranih. Pojedini rashodi nisu evidentirani u poslovnim knjigama za razdoblje na koje se odnose, nego u razdoblju kada su računi (rashodi) plaćeni. Evidentiranje rashoda u trenutku plaćanja, a ne u trenutku nastanka obveze, utjecalo je na to da su rashodi i obveze iskazani u financijskim izvještajima u manjem iznosu od stvarnih. U pojedinim slučajevima rashodi za određene namjene u poslovnim knjigama nisu evidentirani na računima propisanim Računskim planom proračuna, što je utjecalo na realnost iskazane strukture rashoda u financijskim izvještajima. U poslovnim knjigama pojedinih revidiranih subjekata nije evidentirana određena imovina. Najčešće se to odnosi na poslovne prostore u državnom vlasništvu koje subjekti koriste za obavljanje djelatnosti.
Pojedini subjekti revizije u poslovnim knjigama imaju evidentirana potraživanja koja su nenaplativa (potraživanja od društava brisanih iz sudskog registra, potraživanja za koja je nastupila zastara). Također, u poslovnim knjigama evidentirana su potraživanja čija je naplata neizvjesna, a ispravak vrijednosti navedenih potraživanja nije obavljan. Kod većine subjekata revizije utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na popis imovine i obveza te osnovna svrha popisa ‒ usklađenje knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popisom nije postignuta. Nisu pravodobno poduzimane sve raspoložive mjere naplate potraživanja. Pojedini subjekti revizije koji ostvaruju vlastite prihode nisu donijeli unutarnje akte kojima bi bila propisana mjerila i način korištenja vlastitih prihoda. Pojedine poslove iz djelokruga proračunskih korisnika obavljali su vanjski suradnici na temelju ugovora o djelu neprekidno u dužem razdoblju odnosno duže od godinu dana (poslovi trajnijeg karaktera). Iz vlastitih prihoda isplaćivani su stimulacijski dodaci na plaću bez mjerljivih kriterija za isplatu. Obavljano je plaćanja predujmom u iznosu većem od 50.000,00 kuna bez suglasnosti ministra financija. Nepravilnosti i propusti u vezi s javnom nabavom utvrđeni su kod manjeg broja subjekata revizije, a odnose se na plan nabave, provođenje postupaka jednostavne nabave i vođenje evidencija o nabavi. 
Utvrđene nepravilnosti ukazuju da sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima još uvijek nisu zadovoljavajući. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dani su nalozi i preporuke, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 23 korisnika državnog proračuna. Ukupni prihodi i primici korisnika državnog proračuna obuhvaćenih revizijom iznosili su 53.818.379.428,00 kuna, a rashodi i izdaci 52.717.155.371,00 kuna. O financijskim izvještajima korisnika državnog proračuna izraženo je devet bezuvjetnih i 14 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja deset bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja. Uvjetna mišljenja o financijskim izvještajima izražena su zbog utvrđenih nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju, zbog čega financijski izvještaji djelomično nisu istiniti i vjerodostojni. Najbrojnije nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju odnose se na nepravilno evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama, nepotpun popis imovine i obveza te neusklađenost podataka evidentiranih u poslovnim knjigama i iskazanih u financijskim izvještajima. Nepravilnosti su utvrđene i u poslovanju, zbog čega su za pojedine korisnike državnog proračuna izražena uvjetna mišljenja o usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te unutarnjim aktima. Nepravilnosti u poslovanju subjekata revizije ukazuju da sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima nisu zadovoljavajući, odnosno da pojedini poslovni procesi nisu uređeni unutarnjim aktima, odlukama i uputama. Svrha sustava unutarnjih kontrola je, između ostalog, poboljšanje upravljanja radi obavljanja poslovanja na pravilan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, usklađivanje poslovanja sa zakonima i drugim propisima te planovima i programima, jačanje odgovornosti za ostvarivanje poslovnih ciljeva te pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih izvještaja. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dana su 253 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima te unutarnjim aktima.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnoga ureda za reviziju. Navedeno je da su izvješća sve iscrpnija i imaju više strukture. Postavljeno je pitanje o provedbi naloga i preporuka korisnicima državnoga proračuna od strane Državnoga ureda za reviziju. Odgovoreno je da korisnici državnoga proračuna u većini preporuke i naloge primjenjuju. Oni moraju izraditi akcijski plan za provedbu preporuka i naloga.
Na raspravi je spomenuto da vladajuća koalicija izuzetno cijeni rad Državnoga ureda za reviziju. Od 23 subjekata devet imaju bezuvjetno mišljenje u financijskim izvještajima. Kod postojanja problema, svaki subjekt ih je dužan ispravljati. Ministarstvo financija šalje kontrole korisnicima državnoga proračuna. Napomenuto je da Državni ured za reviziju također daje prijedloge za izmjene zakonskih akata. Izvješća Državnoga ureda za reviziju su važna za nadzor i kontrolu korisnika državnoga proračuna. Naglašeno je da sustav funkcionira. 
Također je postavljen upit o bezuvjetnom mišljenju o poslovanju Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i viška sredstava kod njih. Navedeno je da je potrebno ovdje iskazati obveze i time potrebitost sredstava za funkcioniranje zdravstvenoga sustava. Odgovoreno je da su primjerice ukupne obveze bolnica iskazana u više izvješća npr. u konsolidiranim izvješću Ministarstva zdravstva. Navedeno je da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje može u jednom trenutku imati višak sredstva zbog priljeva sredstava.
Napomenuto je da je konsolidacija financija zdravstvenog sustava nepregledna. Odgovoreno je da se konsolidacija financija zdravstvenog sustava treba javno objavljivati zbog transparentnosti.
Postavljeno je pitanje o znatnim financijskim odstupanjima kod korisnika proračuna. Odgovoreno je da odstupanja postoje, ali ne prelaze iznose osiguranih sredstava za plaćanje. Nadležna ministarstva moraju donijeti pravilnike za korisnike državnoga proračuna za korištenje vlastitih prihoda. Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.
Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, donose pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti odnosno načelnik, gradonačelnik, župan donose akt o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                         ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.