Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 20. sjednici, održanoj 16. lipnja 2021., raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2020. godinu, koje je Povjerenstva za rad po pritužbama (dalje u tekstu: Povjerenstvo), aktom od 7. travnja 2021., dostavilo predsjedniku Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. svibnja 2021., Klasa:022-03/21-12/37, Urbroj:50301-21/32-21-6.
    Sukladno nadležnosti iz članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora koja se odnosi na kontrolu i nadzor nad radom policije, a u svezi s člankom 179. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je doc. dr. sc. Teo Giljević, predsjednik Povjerenstva, istaknuo da je Hrvatski sabor imenovao članove Povjerenstva 28. veljače 2020. godine., neposredno prije proglašenja epidemije bolesti COVID-19.
S radom su započeli u svibnju 2020. godine kada je održana konstituirajuća sjednica. Tijekom izvještajnog razdoblja održali su 6 sjednica, s obzirom da su postojale određene poteškoće u radu zbog epidemije.
Nastavno je istaknuo da je uložen velik napor u formiranju ovog Povjerenstva kao novog tijela, s obzirom da je od prestanka rada prethodnog Povjerenstva proteklo nešto više od pet godina i s obzirom da se prethodno Povjerenstvo sastojalo od tri člana (od kojih je jedan bio policijski službenik), dok su u ovom sazivu, sukladno izmjenama odredbi Zakona o policiji, svi članovi (9 članova) građani.
Povjerenstvo provodi građanski nadzor nad radom policije, a svrha nadzora je, s jedne strane, promicanje najviših europskih standarda i poštivanje vladavine prava, a s druge strane poštivanje ljudskih prava. Samo postojanje takvog tijela doprinosi povjerenju građana u rad policije.
Jedna od prethodnih radnji koje je Povjerenstvo trebalo napraviti, kako bi moglo započeti s radom, bilo je donošenje novog poslovnika o radu, na koje je prethodno mišljenje dao Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nadalje, na konstituirajućoj sjednici, sukladno odredbama Zakona o policiji, inicirano je provođenje sigurnosne provjere za sve članove.

Tijekom aktivnog rada, na 6 sjednica, Povjerenstvo je riješilo 22 predmeta no, i dalje ih očekuje velik broj zaostalih predmeta odnosno preko 500 predmeta iz razdoblja od 2013. do 2019. godine, te je najveći izazov u radu rješavanje tih predmeta. Tijekom 2021. godine riješeno je 79 predmeta, što ukupno predstavlja preko 100 riješenih predmeta. Do konca 2021. Povjerenstvo će riješiti između 150-200 predmeta te bi do konca mandata svi predmeti trebali biti riješeni. 
Predsjednik Povjerenstva se osvrnuo i na tehničke i materijale probleme s kojima su se susretali u radu, te naglasio da je uslijed svih problema s kojima su se susretali trebalo vremena kako bi se stvorili zadovoljavajući uvjeti za rad. Naglasio je da Povjerenstvo korektno surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova na administrativnoj i tehničkoj razini, a stručnu i administrativnu pomoć pružaju djelatnici tog Ministarstva. Svojom najvažnijom zadaćom smatraju rješavanje zaostalih predmeta i promoviranje građanskog nadzora.

Nastavno je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, kao predstavnik Vlade Republike Hrvatske, istaknuo da Vlada snažno podupire rad Povjerenstva te da se nada da su pronašli dobar i optimalan model koji će polučiti rezultate.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o policiji iz 2015. godine kada je promijenjena definicija pritužbe, te kada se uvelo trostupanjsko postupanje, gdje u drugom stupnju postupa Služba za unutarnju kontrolu, a u trećem stupnju Povjerenstvo.
U predmetnom Izvješću se spominje smanjenje broja pritužbi i razlozi za isto no, stajalište je Ministarstva da i dalje postoji spremnost građana za podnošenje pritužbi, ali kontinuirane edukacije na primjerima dobre i loše prakse policijskih službenika koji provode provjere, kao i educiranje njihovih rukovoditelja dovelo je do poboljšanja postupanja policijskih službenika u kontaktu s građanima. 
Nadalje, istaknuo je da Ministarstvo pruža administrativnu, tehničku i stručnu pomoć, te opremu i prostor za rad, ali da je tijekom pandemije rad bio otežan svima pa i Povjerenstvu.
Dana 17. veljače 2021. održan je sastanak predstavnika Povjerenstva sa Službom za odnose s javnošću vezano za objave na mrežnim stranima Ministarstva. Ministarstvo je dalo inicijativu da se rad Povjerenstva građanima prikaže na razumljiv način s jasno navedenim nadležnostima i ovlastima s čime se Povjerenstvo složilo. 
Zaključno je istaknuto da je u promatranom razdoblju ostvarena dobra suradnja s Povjerenstvom, te se razmjenjuju dobre prakse i iskustva, a suradnja se odvija na dnevnoj bazi. Uvidom u donesene odluke vidljivo je da je utvrđen mali postotak utemeljenih pritužbi što ukazuje da policija dobro obavlja svoje zadaće.

U raspravi je pozdravljeno osnivanje Povjerenstva te početak njihovog rada u izvještajnog godini no, iskazano je nezadovoljstvo formom i sadržajem predmetnog Izvješća, koje nije primjereno izvješću koje se podnosi Hrvatskome saboru.
Koliko god je Povjerenstvo bilo suočeno s određenim problemima, koji su uobičajeni pri ustrojavanju i početku rada nekog tijela, izneseno je stajalište da nije prihvatljivo cjelokupan rad odnosno rezultate rada tog tijela temeljiti na nekom tehničkom problemu s kojim su se susreli. 
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ne može svoju raspravu o građanskom nadzoru i njegovim rezultatima temeljiti na podatku ima li ili nema neko tijelo adresu elektroničke pošte. Odboru nedostaje uvid u sam meritum stvari, na što se odnose pritužbe, posebice one koje su djelomično utemeljene, postoji li neka učestalost  i drugo, neovisno što se radi o malom uzorku koji još uvijek nije reprezentativan.
Nadalje, postavljeno je pitanje kako će Povjerenstvo riješiti nagomilane predmete s dinamikom rada od 6 sjednica godišnje.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na izjavu navedenu u predmetnom Izvješću o nedostatnoj komunikaciji između Hrvatskoga sabora i Ministarstva unutarnjih poslova, što je dovelo do manjeg broja održanih sjednica i izjavu da Povjerenstvo nije radilo od 28. veljače 2020. do 13. svibnja 2020. (od imenovanja do prve konstituirajuće sjednice) te od 20. studenog 2020. do 31.12.2020. zbog nedostatne komunikacije stručnih službi tijela javne vlasti.
Postavljeno je i konkretno pitanje na koji način je Hrvatski sabor utjecao na činjenicu da je Povjerenstvo održalo samo 6 sjednica tijekom izvještajnog razdoblja odnosno da se iste nisu mogle održavati, te na koji način je Hrvatski sabor utjecao na odgodu početka rada Povjerenstva u razdoblju od imenovanja do konstituiranja uzimajući u obzir da nakon imenovanja Hrvatski sabor nema više aktivnu ulogu u radu Povjerenstva.
    Nadalje, članove Odbora je zanimalo, vezano za donošenje poslovnika o radu Povjerenstva za rad po pritužbama, kada je predmetni poslovnik donesen i kada je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dao svoje prethodno mišljenje.
Vezano za donošenje poslovnika Povjerenstva, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da je konstituirajuća sjednica Povjerenstva održana 13. svibnja 2020. te da je na njoj donesen Poslovnik o načinu radu i odlučivanja Povjerenstva za rad po pritužbama, a Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je svoju sjednicu održao 15. svibnja 2020., te je tada razmotrio predmetni Poslovnik i dao svoje prethodno mišljenje. Povjerenstvo nije tražilo suglasnost prije donošenja Poslovnika, a u prijelaznim i završnim odredbama utvrdili su kada stupa na snagu, tj. da stupa na snagu nakon dobivanja pozitivnog mišljenja Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora.
U odnosu na broj riješenih predmeta i dinamiku rada, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da je rad u 2020. godini bio otežan s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 što je zasigurno utjecalo na njihovu učinkovitost.  U predmetnom Izvješću nisu prikazali odluke o predmetima no, u sljedećem izvješću će ih detaljno prikazati.
S obzirom na velik broj zaostalih predmeta, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da su u prvih 5 mjeseci 2021. godine riješili 80 predmeta i već sada održali 6 sjednica. Ako Povjerenstvo nastavi u ovakvom tempu pretpostavlja se riješiti između 150 - 200 predmeta.
U odnosu na tehničke probleme s kojima su se susretali, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da smatra kako su na iste trebali ukazati s obzirom na svoju ulogu nadzornog tijela te da su ostvarili korektnu suradnju s Ministarstvom. 
Naglasio je da je jasno navedeno da se predmetno Izvješće odnosi na 2020. godinu, a ne na 2021. godinu. Svjesni su svih problema tijekom pandemije jer da nije bilo pandemije vjerojatno bi sve izgledalo drugačije.
U odnosu na komunikaciju između Hrvatskoga sabora i Ministarstva unutarnjih poslova, predsjednik Povjerenstva je ponovio da je Povjerenstvo imenovano 28. veljače 2020., a konstituirajuća sjednica održana je 13. svibnja 2020.
Pretpostavlja da je, s obzirom da se radi o novom tijelu, postojao „šum u komunikaciji“ između tijela javne vlasti. Smatra da bi možda bilo bolje da su ranije osnovani.
S obzirom na nedostatan odgovor koji se odnosio na „šum u komunikaciji“ između Hrvatskoga sabora i Ministarstva unutarnjih poslova, a koji je navodno utjecao na početak rada Povjerenstva i broj održanih sjednica, predsjednik Odbora je zatražio od predsjednika Povjerenstva da egzaktno kaže kako je Hrvatski sabor onemogućio rad Povjerenstva, te istaknuo da ako Povjerenstvo ima neke primjedbe uvijek se može obratiti Saboru. 
Naglasio je da nije dobro da se stvara slika da Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo koje je i imenovalo Povjerenstvo kao tijelo građanskog nadzora, u nečemu onemogućava ili koči rad tog Povjerenstva te da su takve izjave pomalo „optužbe“ te se nada da se to nije dogodilo.
S obzirom na težinu iznesenih navoda zamolio je predsjednika Povjerenstva da pojasni u čemu se opstruiranje rada Povjerenstva sastojalo, tko je u tome sudjelovao i kada.
Predsjednik Povjerenstva je u svome pojašnjenju istaknuo da nije bilo nikakvog opstruiranja rada Povjerenstva. Problem je bio u tome što je Povjerenstvo novo tijelo te nije bilo do kraja jasno jesu li saborsko tijelo ili ne, posebice s obzirom da im podršku u radu pruža Ministarstvo. Nakon što je to pitanje riješeno, nije više bilo nikakvih problema.
Zaključno je predsjednik Odbora naglasio da je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u 9. sazivu Hrvatskoga sabora inzistirao da se pristupi izmjenama Zakona o policiji i da se osnaži institut građanskog nadzora, te slijedom toga osnuje Povjerenstvo, te nije prihvatljivo da bi Sabor ili njegovo radno tijelo, u konačnici, na bilo koji način opstruiralo rad imenovanog tijela. 
Posebno je istaknuo da Povjerenstvo mora stajati iza onoga što navodi u svome Izvješću, te isto kvalitetno argumentirati, jer nitko od članova Odbora ne bi podržao da Hrvatski sabor ikome onemogući rad.

Nakon provedene rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da primi na znanje

IZVJEŠĆE O RADU POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA 2020. GODINU

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                       Nikša Vukas