Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 70. sjednici održanoj 7. svibnja 2019. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 29. ožujka 2019.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica) navodeći podatke za 2018. godinu kada se pravobraniteljici obratio 1 951 građanin, što je za 124 obraćanja više u odnosu na 2017. te predstavlja  porast od 10 %.  Najviše obraćanja građana bilo je u području socijalne skrbi i to 377, zapošljavanja i rada 283, mirovinskog osiguranja 263, pristupačnosti i mobilnosti 156, odgoja i obrazovanja 141, zdravstva 136 te slijede područja pravosuđa, skrbništva, suzbijanje nasilja i dr.

Ured je imao ukupno 3.200 postupanja od kojih ističu 394 pojedinačne i općenite preporuke upućene nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugim pravnim osobama. Također, u 24 e-Savjetovanja Ured je uputio  100 prijedloga zakonskih i podzakonskih odredbi, a 61 mišljenje dostavljeno je izravno nadležnim tijelima, od čega ih je oko 30 % prihvaćeno. Većina prijedloga i preporuka pravobraniteljice uglavnom su primani na znanje ili odbijeni, što je i jedan od osnovnih prigovora pravobraniteljice. Kako je naglasila, ovakvim ignorirajućim stavom negira se zakonska uloga pravobranitelja kao tijela čija je obveza davanje prijedloga za izmjene zakona tamo gdje se na temelju postupanja po pritužbama primijeti da su upravo zakonska rješenja dovela do kršenja prava osoba s invaliditetom. Međutim, i onda kada su prijedlozi i prihvaćeni, neki od njih nisu primijenjeni, što je vidljivo u izostanku konkretnih pokazatelja, istaknula je pravobraniteljica. 

Također ističe postojanje minimalnih pomaka do kojih je došlo u ostvarivanju prava u prioritetnim područjima za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Pojedinačni pomaci, koji su rezultat upornog zagovaranja roditelja i pojedinih udruga ili zakonskih izmjena, nisu uklonili sustavni nedostatak zbog kojeg veliki broj osoba s invaliditetom kojima je za inkluzivni život u zajednici potrebna usluga osobne asistencije ili neki drugi oblik podrške, tu podršku ne mogu dobiti ili je ne mogu dobiti u obujmu u kojem im je potrebna. Uspostavljanje sustavnog rješavanja socijalnih usluga kao i nužnost nastavka procesa deinstitucionalizacije koji je tijekom 2018. godine, kao i zadnjih nekoliko godina, prema njezinu navođenju, u  zastoju, vidi kao prioritete potrebnih promjena. 

U području zdravstva pravobraniteljica se referirala na dostupnost zdravstvenih usluga, neprepoznatljivost osoba oboljelih od bolesti kralježnice, problem Spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama, liječenja oboljelih od multiple skleroze i rijetkih bolesti, problem s odobravanjem ortopedskih i drugih pomagala, pravom na fizikalnu terapiju i medicinsku rehabilitaciju izvan bolnice, kao i problem smještaja bez pristanka na temelju članka 26. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Također je upozorila na nužnost rane intervencije kod djece s teškoćama u razvoju kao i potrebu bolje međuresorne suradnje. 

U raspravi, pojedini članovi Odbora načelno su se složili s preporukama koje je navela pravobraniteljica, a koje su se odnosile na intenziviranje razvoja usluge podrške neovisnom življenju u zajednici i transformaciji centra za pružanje usluga u zajednici. Ono  s čim se nisu  u potpunosti složili odnosilo se na zatvaranje institucija za smještaj. S tim u vezi, smatraju da je potrebno razlikovati mjere prisile kod npr. dementnih osoba i osoba koje boluju od shizofrenije. U području pružanja usluga za djecu smatraju da su napravljeni određeni pomaci te s tim u vezi ističu najavljeno osnivanje Klinike za dječju i adolescentnu psihijatriju pri KBC-u Rebro, Zagreb, u skorije vrijeme. Također, slažu se s nedostatkom stručnog i zdravstvenog osoblja u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu, kao i nedostatku smještajnog kapaciteta. Problem nedovoljnog  broja dječjih i adolescentnih psihijatara je problem koji se u skoroj budućnosti svakako treba riješiti, istaknuli su u raspravi. 

Iako su predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva zdravstva, obrazlažući mišljenje Vlade RH u odnosu na Izvješće, upozorili na pogrešne navode iskazane u Izvješću te istaknuli načelnu primjedbu na dostavljeno Izvješće smatrajući ga preopširnim, članovi Odbora su jednoglasno pohvalili i podržali predmetno Izvješće pravobraniteljice.

Kako su u raspravi istaknuli, osnovna uloga pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je zaštita, praćenje i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom te s tim u vezi i ukazivanje na određene nedostatke i nepravilnosti, a sve u svrhu promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom. 
    
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                        
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.