Ioannina, Grčka - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, sudjelovao je 22. i 23. svibnja na 19. konferenciji predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative u okviru grčkog predsjedanja Inicijativom.
Na konferenciji se u okviru dva panela raspravljalo o „Europskoj perspektivi i smjeru Zapadnog Balkana“ i „Diversifikaciji turističke ponude u Jadransko-jonskoj regiji“. Predsjednik Helenskog parlamenta Nikitas Kaklamanis i glavni tajnik Jadransko-jonske inicijative veleposlanik Giovanni Castellaneta otvorili su konferenciju i u svojim govorima naglasili kako dobar odaziv na konferenciju nakon stanke od tri godine odražava snažnu želju za intenziviranjem dijaloga u ovom formatu na parlamentarnoj razini. Područje Jadransko-jonske inicijative koje obuhvaća deset država i više od sedamdeset milijuna stanovnika za svoje glavne ciljeve ima očuvanje mira, stabilnosti, sigurnosti, kulturne raznolikosti, gospodarskog rasta i dobrosusjedskih odnosa, istaknuto je u pozdravnim govorima.
U okviru prvog panela o „Europskoj perspektivi i smjeru Zapadnog Balkana“ uvodno se obratio Vangelis Meimarakis, bivši predsjednik Helenskog parlamenta i član Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (AFET). U svom govoru naglasio je snažnu potporu integraciji Zapadnog Balkana u Europsku uniju, posebno u svjetlu rata u Ukrajini. Proces proširenja ocijenjen je strateškim ulaganjem u održavanje mira, stabilnosti i sigurnosti u Europi, ali je ono jedino moguće ako je temeljeno na zaslugama i individualnim postignućima svake zemlje. Zbog toga je za države kandidatkinje posebno važno ispunjavanje reformi, vladavina prava, usvajanje europskih demokratskih vrijednosti i dobrosusjedski odnosi.
U svom obraćanju predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara kazao je kako Hrvatska podržava proširenje koje je važno za stabilnost Europe, ali da ono mora biti zasnovano na individualnim postignućima i ispunjavanju kriterija. Naglasio je kako posebno zabrinjava situacija u BiH te iskazao žaljenje što njihovi predstavnici ne sudjeluju na konferenciji i dodao kako Hrvatska snažno podupire europski put Bosne i Hercegovine. Ukazao je i na zabrinutost najnovijim političkim zbivanjima u Bosni i Hercegovini gdje postoje ozbiljni izazovi ustavnom poretku zemlje i rizik od eskalacije u sigurnosnu krizu. Dodao je kako je od iznimne važnosti da Bosna i Hercegovina ostane na europskom putu i započne pregovarački proces što je prije moguće. Istaknuo je kako ne smijemo izgubiti iz vida da dugotrajna stabilnost BiH uvelike ovisi o konstitucionalnom principu jednakosti i suradnje između tri konstitutivna naroda te je posebno važno omogućiti Hrvatima da biraju svog legitimnog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a reforma izbornog zakona je ključan prioritet za tu zemlju.
U nastavku je istaknuo kako Hrvatska prati situaciju u susjednoj Srbiji, ali i izrazio zabrinutost što vodstvo u Srbiji opet pribjegava teorijama zavjere, uključujući kampanju protiv Hrvatske i njezinih građana. Iskazao je i hrvatsku podršku Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji na njihovom europskom putu. Na konferenciji je bio i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić kojemu je kao i ostalim okupljenima predsjednik Odbora za vanjsku politiku Krstulović Opara u nekoliko navrata naglasio potrebu njegovanja dobrosusjedskih odnosa kao jedan od uvjeta Crnoj Gori za njeno približavanje Europskoj uniji. Zaključno je upozorio na maligne hibridne utjecaje Putinovog režima u nekim zapadno balkanskim državama kojima se želi izazvati nesigurnost i nestabilnost, a dobro je poznato kako takva nestabilnost može imati utjecaja na sigurnost u regiji. Hrvatska osuđuje takve aktivnosti te poziva susjede na Zapadnom Balkanu da se usredotoče na ispunjavanje kriterija za integraciju u EU, a Hrvatska koja snažno podržava proširenje će im pružiti potporu.
Na drugom panelu raspravljalo se o „Diversifikaciji turističke ponude u Jadransko-jonskoj regiji“, a uvodne govore održali su grčka ministrica turizma Olga Kefalogianni i video porukom povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas. Naglašena je važnost turizma za područje Jadransko-jonske regije te se stoga treba posvetiti pronalaženju rješenja za sezonalnost turizma, treba poraditi na diversifikaciji ponude te na balansiranom, zelenijem i održivom turizmu koje otvara nova radna mjesta, a posebno je naglasak stavljen na kulturne sadržaje i gastronomsku ponudu, Održivi turizam jedno je od pet glavnih područja suradnje u okviru Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). U svom izlaganju predsjednik Odbora za vanjsku politiku Krastulović Opara istaknuo je važnost zajedničke strategije za razvoj turizma koji razvija potencijal cijele regije, ali da bi bio uspješan on mora biti inovativan, održiv i odgovoran. Uz to posebno je potrebno poraditi na boljoj prometnoj povezanosti zemalja Jadransko – jonske inicijative i to ne samo zračnog prometa nego i kopnenog i morskog kako bi se skratilo vrijeme putovanja između zemalja regije i tako doprinijelo diversifikaciji turističke ponude. Zaključno je dodao kako se treba posvetiti jačanju znanja i vještina u upravljanju destinacijama, razvoju tematskih ruta te sinergijskom korištenju jadransko-jonske baštine na dobrobit lokalnog stanovništva i razvoj cijelog područja.
Na marginama konferencije predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara susreo se s predsjednikom Helenskog parlamenta Nikitasom Kaklamanisom i glavnom tajnikom Jadransko-jonske inicijative veleposlanikom Giovannijem Castellanetom.
Na konferenciji su sudjelovali predsjednici, potpredsjednici i drugi predstavnici Albanije, Hrvatske, Grčke, Italije, Crne Gore, San Marina, Srbije i Slovenije, a konferencija u Ioannini zaključena je usvajanjem Zajedničke izjave.
Jadransko-jonska inicijativa osnovana je 2000. godine u Anconi i okuplja deset zemalja. Uz Hrvatsku, u Inicijativi su i Italija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, San Marino, Slovenija i Grčka koja trenutačno predsjeda tom inicijativom. Područja suradnje od posebnog interesa su gospodarstvo, promet, turizam, održivi razvoj, zaštita okoliša, kultura, znanost, obrazovanje. Od 2001. godine održava se konferencija predsjednika parlamenata država članica Jadrsnko-jonske inicijative koja je okosnica parlamentarne dimenzije. U lipnju ove godine obilježava se 25. godišnjica osnutka Jadransko-jonske inicijative.