.png)
Zagreb – Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić, potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Ružica Vukovac, potpredsjednik Odbora za europske poslove Darko Sobota te članovi triju odbora i drugi zastupnici održavali su u srijedu sastanak s povjerenikom Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijusom Sinkevičiusom.
Zastupnica Benčić je uvodno naglasila kako sve strukture vlasti u Hrvatskoj dijele klimatsku ambiciju Europske unije spomenuvši dinamičan zakonodavni proces u Saboru oko usvajanja europskih uredbi i direktiva te se, kako je rekla, u tom smislu radi i na jačanja kapaciteta za njihovu provedbu i nadzor.–U Hrvatskoj je postignut visok stupanj konsenzusa i postoji politička volja i predanost svih političkih aktera u Saboru koja nije načelna i može se vidjeti i u našem proračunu koji je namijenjen za implementaciju određenih mjera, rekla je Benčić dodavši da koliko god smo mala zemlja želimo doprinijeti i smanjenju stakleničkih plinova do 2030., ali i postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Nadalje, spomenula je i određene probleme koje Hrvatska dijeli s drugim državama članicama poput zbrinjavanja plastičnog otpada i njegove oporabe kao i problem zaštite Jadrana od onečišćenja plastikom i nužnosti prekogranične suradnje s državama članicama Unije, ali i onima koje to nisu, a dijele Jadransko more.
Govoreći o upravljanju ribarstvom Vukovac je istaknula kako s jedne strane postoji potreba okolišne održivosti iskorištavanja morskih bioloških resursa i s druge strane dugoročne opstojnosti tog sektora te u tom smislu naglasila kako postojeće zakonodavstvo ne odgovara potrebama hrvatskih ribara koji se suočavaju s različitim problemima i koji utječu na njihov opstanak.–Složeni i promjenjivi zakoni i regulacije koji se odnose na ribolovne kvote, na veličinu mreža, očuvanje okoliša, sigurnosni standardi, razumijevanje i pridržavanje tih zakona teško je za ribare koji nemaju pristup jasnim smjernicama ili savjetima, upozorila je Vukovac te istaknula kako su hrvatski ribari uz navedeno opterećeni visokim troškovima opreme, goriva, održavanja flota i sve većim pritiscima za očuvanje okoliša i smanjivanja utjecaja ribolova na morske i slatkovodne ekosustave.
Zaključno je istaknula i upitnost pristupa sredstvima EU-a posebno onima za održivo ribarstvo ponajviše, kako je rekla, zbog birokratskih prepreka ili složenih procedura za prijave. –Ribari također ukazuju i na nedostatke njihovog sudjelovanja u donošenju odluka koje utječu na njihovo poslovanje i opstojnost, završno je naglasila Vukovac.
Zastupnik Sobota pozdravio je Zeleni plan EU-a kao jedan od ključnih u ovome sazivu Europske komisije naglasivši kako se njegovo provođenje pomno prati i u okviru Odbora za europske poslove. –Želimo zajednički razmotriti ključne izazove s kojima se suočavamo i pronaći rješenja koja će doprinijeti boljoj budućnosti za naše građane i naš okoliš i na ovome sastanku želimo razmijeniti mišljenja koja će nam pomoći u postizanju naših zajedničkih ciljeva, rekao je Sobota.
U svom izlaganju povjerenik Sinkevičius izvijestio je o tome što je Europska komisija učinila u protekle četiri godine u provedbi Zelenog plana te predstavio komisijine prioritete do kraja mandata, naglasivši kako je cilj postići dogovor oko niza zakonodavnih rješenja. Sa zastupnicima je podijeli razmišljanja o važnosti zaštite okoliša, zraka i vode, zbrinjavanju otpada, zaštiti iskorištavanja i obnovi prirodnih resursa, zaštiti ekosustava te u tom smislu osiguranja zdravlja i dobrobiti ljudi. U nastavku je predstavio odredbe zakonodavnih rješenja Komisije koji su usmjereni na osiguranje bioraznolikosti, suzbijanja onečišćenja i doprinosa kružne ekonomije u kontekstu Zelenoga plana.
–Kada govorimo o kružnom gospodarstvu naglasio bih kako smo donijeli novi europski zakonom kojim osiguravamo sakupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje baterija, a kada je riječ o zbrinjavanju plastičnog otpada komisijin prijedlog uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu također ide u smjeru njezinog ponovnog korištenja, istaknuo je Sinkevičius. Govoreći o izazovima s kojima se susreću ribari pozvao je na veću iskoristivost europskih sredstava naglasivši kako je Komisija otvorena i za komunikaciju i suradnju u rješavanju njihovih problema.
U dinamičnoj i sadržajnoj raspravi u kojoj su sudjelovali brojni zastupnici posebno su istaknute teme koje proizlaze iz Zelenog plana EU-a, ali i energetske održivosti Europe u kontekstu rata u Ukrajini, dodatnog osiguranja LNG-a i nuklearne energije, zatim postizanje ugljične neutralnosti, odnosno smanjivanja emisije štetnih plinova, zatim zaštite rijeka i mora te njihovih obala od plastike i zagađenja istom, kao i važnih ekosustava kojima prijeti onečišćenje. Naglašena je potreba osnaživanja ekoloških udruga na lokalnim razinama koje bi pomogle u akcijama zaštite okoliša i promociji te edukaciji o važnosti zaštite okoliša.
Nadalje postavljeno je pitanje reguliranja čišćenje naplavina u rijekama i u tom kontekstu osiguravanja veće protočnosti, ali i plovnih riječnih puteva kao i uređenja korita rijeka. Dodatno je upozoreno na probleme zbrinjavanja otpada i problema kontrole onih koji skupljaju i uporabljuju plastični otpad u kontekstu nedavnih događanja u Osijeku. Postavljeno je pitanje o načinima kontrole samog donošenja nacionalnih okolišnih propisa i njihove usklađenosti s europskim kako bi se izbjegle kazne EU zbog njihovog neprovođenja.
Kada je riječ o ribarstvu kao jedan od izazova pred kojim se nalaze hrvatski ribari posebno je naglašena EU odredba o zabrana kočarenja od 2030. godine. Istaknuta je i nedostatna komunikacija i suradnja kada je riječ o mnogim pitanjima, primjerice zaštiti morske bioraznolikosti u ribolovnom sektoru kao i nužnost veće iskorištenosti EU sredstava namijenjenih ribarstvu. Upozoreno je i na kritično stanje hrvatske ribarske flote i starost brodova te istaknuta potreba za konzultacijama s Europskom komisijom kako bi se upozorilo na određene specifičnosti u tom sektoru.
Zaključivši ovaj sastanak Benčić je poručila kako zelena tranzicija mora ići dalje, naglasivši pri tome kako ona mora biti socijalno pravedna te osigurati da troškove iste ne snose oni koji imaju najmanje.