Izaslanstvo Hrvatskoga sabora sudjelovalo na Međuparlamentarnoj konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije

Madrid – Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u kojem su bili voditelj izaslanstva i član Odbora za vanjsku politiku Davor Ivo Stier, predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović, članica Odbora za vanjsku politiku Ivana Posavec Krivec i član Odbora za obranu Nikola Mažar, sudjelovalo je na Međuparlamentarnoj konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) Europske unije koja je u okviru španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije održana u Madridu 1. i 2. listopada 2023. u organizaciji parlamenta Kraljevine Španjolske. 

Konferenciju su otvorili predsjednica Kongresa zastupnika Kraljevine Španjolske Francina Armengol Socías,  potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Željana Zovko i Rafael Lemus Rubiales, supredsjedatelj Kongresa zastupnika za konferenciju ZVSP i ZSOP. 

Na konferenciji su kroz četiri panela raspravljene teme Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije u okviru 30. obljetnice od njene uspostave. 

Na prvom panelu o prioritetima i aktualnim izazovima ZVSP-a i ZSOP-a voditelj saborskog izaslanstva Davor Ivo Stier naglasio je kako mnoga od najznačajnijih postignuća ZVSP-a i ZSOP-a u zadnjih trideset godina ujedno predstavljaju i najveće izazove, poput upravljanja migracijskim tokovima i osiguravanja učinkovite sigurnosti granica te odnosa s neposrednim susjedstvom. Tom je prigodom kazao: „U potpunosti je jasno da je naš prioritet podržati Ukrajinu, ali isto tako ne smijemo zaboraviti na Zapadni Balkan. Što se tiče proširenja važno je da otvorimo pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom i ubrzamo proces postupne integracije zemalja Zapadnog Balkana u europske politike i prije punopravnog članstva. Isto tako važna je veća pozornost na sigurnosni aspekt Europske unije. Od zemalja Zapadnog Balkana očekuje se da se geopolitički svrstaju na stranu zapada te se pridruže zajedničkoj vanjskoj politici i ne koriste nasilje.“ Dodao je kako je u tom pogledu vrlo zabrinjavajuća situacija na Kosovu gdje su srpske paravojne formacije napale kosovsku policiju te je u tom pogledu potrebno kazniti odgovorne kako se ne bi dogodila eskalacija tenzija i sačuvao kredibilitet Europske unije. 

U okviru rasprave na drugom panelu o prijetnjama od strane Rusije i globalnim posljedicama agresije na Ukrajinu članica Odbora za vanjsku politiku Ivana Posavec- Krivec u svom izlaganju je istaknula kako je jedinstvo koje su članice Europske unije pokazale u osudi ruske agresije i solidarnosti s ukrajinskim narodom rezultiralo snažnim i koordiniranim odgovorom na krizu u Ukrajini. - Dobro je da to činimo i na ovoj konferenciji, ali i naši ministri vanjskih i europskih poslova u Kijevu. To je jasna poruka Ukrajini, rekla je Posavec-Krivec i dodala kako je  u tom pogledu Republika Hrvatska djelovala iznimno brzo te je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o Ukrajini, a u Zagrebu je u listopadu 2022., zajedno s ukrajinskom Vrhovnom Radom, inaugurirana parlamentarna dimenzija Međunarodne krimske platforme, a Hrvatska će 11. i 12. listopada biti domaćin međunarodne donatorske konferencije o razminiranju. - Cilj nam mora biti osnaživanje i revitalizacija Ukrajine stoga je važno pružati potporu Ukrajini kroz provođenje sankcija i vršenje pritiska na izvore iz kojih Rusija financira svoju protuzakonitu invaziju, rekla je Posavec-Krivec i zaključila da je potrebno podići svijest  i pripremiti odgovor na hibridne prijetnje koje su posebno naglašene u zemljama Zapadnog Balkana u kojima je prisutno destabilizacijsko djelovanje trećih država, posebno Rusije i Kine. 

Tijekom rasprave na trećem panelu o najnovijim kretanjima u području ZVSP-a i ZSOP-a član Odbora za obranu Nikola Mažar je naveo da je Europa osvijestila opasnosti novih okolnosti  što je doprinijelo da se ubrzaju aktivnosti  na jačanju obrambenih sposobnosti, nabavi novog oružja i planu jačanja europske proizvodnje. U tom smislu Republika Hrvatska pozdravlja rezultate provedbe Strateškog kompasa jer  Europa s osnaženim obrambenim kapacitetima predstavlja kvalitetnog partnera NATO savezu koji ostaje temelj kolektivne obrane. Također je istaknuo da Hrvatska pozdravlja činjenicu da je regija zapadnog Balkana prepoznata kao prioritet ZVSP-a te da Hrvatska pruža snažnu podršku proširenja EU-a. - U pogledu odlučivanja u području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike koje pitanje se u posljednje vrijeme aktualizira, Hrvatska zagovara zadržavanje postojećeg rješenja odnosno zadržavanje principa donošenja odluka jednoglasno, rekao je Mažar.  

Na posljednjem panelu o europskoj obrani i izazovima ZSOP-a predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović istaknuo je da u postojećim okolnostima Europa ne smije ponavljati pogreške iz prošlosti koje dovode do razjedinjenosti i neučinkovitosti. U pogledu krhke političke i sigurnosne situacije na Kosovu gdje i najmanji incidenti mogu voditi eskalaciji sukoba, Hrvatska ocjenjuje da je sigurnosna uloga Misije EULEX Kosovo izuzetno važna. -Hrvatska daje punu podršku naporima Misije u očuvanju sigurnosti na Kosovu. Što se tiče nestabilnosti i urušavanja sustava sigurnosti u Africi, posebno u regiji Sahela, Hrvatska drži da to pitanje predstavlja značajan sigurnosni izazov za Europsku uniju i da treba preispitati njezin pristup kroz Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku zbog pogoršanih političkih i sigurnosnih okolnosti, kazao je Vidović. Istaknuo je da pitanje nezakonitih migracija postaje sve veći izazov, te da je Hrvatska već u prvih osam mjeseci ove godine zabilježila tri puta više nezakonitih prelazaka granice. 

Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije održava se dva puta godišnje, a parlament domaćin i suorganizator Konferencije je nacionalni parlament države članice koja u tom polugodištu predsjeda Vijećem Europske unije. Konferencija u Madridu okupila je više od trideset izaslanstava nacionalnih parlamenata država članica Europske unije i Europskog parlamenta, te zastupnike parlamenata država kandidatkinja.