.png)
Strasbourg – Voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PSVE) Marijana Balić i članovi Zdravka Bušić, Davor Ivo Stier, Domagoj Hajduković te zamjenica člana Marijana Petir sudjelovali su u radu jesenskog zasjedanja koje se održava od 9. do 13. listopada 2023. u Strasbourgu.
Otvarajući jesensko zasjedanje Skupštine, predsjednik PSVE-a Tiny Kox podsjetio je kako su u ovom trenutku mnogi narodi suočeni s prirodnim katastrofama, ali i napetostima, sukobima i otvorenim nasiljem.–To uključuje patnju naroda Ukrajine, egzodus Armenaca iz regije Karabah u Azerbajdžanu i zastrašujuće nasilje Hamasa nad nedužnim izraelskim civilima, rekao je Kox i pozvao parlamentarce da minutom šutnje odaju počast žrtvama nedavnih događaja.
Usvajajući konačni dnevni red, Skupština je odlučila održati tri rasprave po hitnom postupku o temama: "Humanitarna situacija u Gorskom Karabahu", "Zahtjev za hitnim oslobađanjem Osmana Kavale" i "Osiguravanje mira u Ukrajini i trajne sigurnosti u Europi", kao i dvije rasprave o aktualnim temama: "Eskalacija nasilja na Bliskom istoku nakon nedavnog napada Hamasa na Izrael" i "Situacija na sjeveru Kosova nakon nedavnog napada i potreba za smirivanjem napetosti".
Tijekom zasjedanja održana je i uobičajena razmjena informacija s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, a Skupštini su se obratili ministar vanjskih poslova Latvije i trenutačni predsjedavajući Odborom ministara Vijeća Europe Krišjānis Kariņš te povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders, koji je izvijestio zastupnike o procesu pristupanja Europske unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Zastupnik Domagoj Hajduković imenovan je izvjestiteljem o temi humanitarne situacije u Gorskom Karabahu koja je uvrštena na dnevni red po hitnom postupku. Predstavljajući izvješće na plenumu, Hajduković je istaknuo kako su za postizanje trajnog mira i stabilnosti u regiji ključni dijalog i mirno rješavanje sukoba.–Sa suverenitetom teritorija dolazi i odgovornost, Azerbajdžan mora poduzeti nedvosmislenu, istinsku i trenutnu akciju, pokazujući spremnost za osiguravanjem sigurnog povratka i zaštite prava armenskog stanovništva koje se želi vratiti na teritorij Gorskog Karabaha, rekao je Hajduković. Dodao je kako su Armenci s ovog područja državljani Azerbajdžana i kao takvi bi trebali uživati zaštitu i prava kao i Azerbajdžanci.– Vjerujem da je u interesu Azerbajdžana, kao i armenskog stanovništva u Gorskom Karabahu, ali i čitave regije u cjelini, da se kriza što prije riješi mirnim putem, zaključio je Hajduković.
U rezoluciji i preporuci temeljenima na Hajdukovićevom izvješću, a koji su usvojeni u četvrtak navečer dvotrećinskom većinom glasova prisutnih zastupnika, Skupština je pozvala Azerbajdžan da "stvori klimu povjerenja i materijalne uvjete" kako bi se Armenci iz Gorskog Karabaha mogli vratiti u svoju domovinu. Rezolucijom se izražava žaljenje zbog, kako je rečeno, dugogodišnjeg i kontinuiranog neuspjeha vlasti Azerbajdžana da uvjere armensko stanovništvo u spomenutoj regiji kako imaju pravo na sigurnost i potpunu zaštitu svojih prava. Skupština je također zaključila kako je masovni egzodus gotovo cijele armenske populacije iz regije doveo do opravdane sumnje kako je riječ o etničkom čišćenju.
U preporuci usvojenoj na zasjedanju navodi se da ukoliko Azerbajdžan ne ispuni svoje obveze i time ozbiljno prekrši statutarne odredbe, Skupština može pokrenuti zajednički postupak Odbora ministara i PSVE-a osporavanja vjerodajnica azerbajdžanskog parlamentarnog izaslanstva na prvom zasjedanju 2024. godine.
Zastupnica Marijana Petir raspravljala je o temi eskalacije nasilja na Bliskom istoku nakon nedavnog napada Hamasa na Izrael osudivši pritom svaki nasilni čin počinjen protiv civila, bez obzira na njihovu nacionalnu i etničku pripadnost ili vjeru.–Takvi postupci protive se temeljnim načelima čovječanstva, rekla je Petir i dodala kako je u napadu Hamasa na civile u Izraelu 7. listopada ove godine smrtno stradalo gotovo tisuću osoba, što ga čini napadom koji je usmrtio najviše ljudi u 75 godina od uspostave Države Izrael. Kazala je kako je riječ o vandalskom činu prema civilnom stanovništvu koji se može smatrati terorizmom.–Izrael ima pravo braniti se, a njegova legitimna obrana i vojni odgovor moraju biti usmjereni prema Hamasu i Islamskom džihadu. Treba uložiti maksimalne napore kako bi se sačuvali životi civila koji su i sami osuđeni na teške uvjete života u pojasu Gaze, kazala je Petir i dodala kako Vijeće Europe kao organizacija koja brine o zaštiti ljudskih prava ne može nijemo promatrati ubijanje nedužnih civila te mora pozvati sve svoje države članice da Hamas i Islamski džihad uvrste na popis terorističkih organizacija.
U raspravi o temi prevencije i borbe protiv nasilja nad ženama s invaliditetom plenumu se obratila zastupnica Zdravka Bušić.–Kada govorimo o ovom osjetljivom pitanju, uvijek moramo imati na umu da je riječ o dvostrukoj diskriminaciji: žene su diskriminirane zbog spola i zbog invaliditeta, rekla je Bušić i naglasila kako su žene izložene još dodatnim oblicima diskriminacije poput podrijetla, klase, dobi, migracijskog statusa, vjere, etničke pripadnosti i slično. Podsjetila je na nedavne i trenutačne izazove s kojima se suočava cijeli svijet, poput pandemije Covida, rata u Ukrajini, eskalacije napetosti na Bliskom istoku te klimatskih promjena.–Svi ovi događaji snažno utječu na sve nas, a posebno na žene s invaliditetom koje postaju izoliranije i ovisnije o obiteljima i institucijama, rekla je Bušić i dodala kako bi žene općenito, a posebno žene s invaliditetom, trebale biti više uključene u društveni život svojih zajednica.
Na jesenskom zasjedanju raspravljalo se i o izazovima koje krajnja desnica predstavlja demokraciji i ljudskim pravima u Europi, zatim o Pegasusu i sličnim špijunskim softverima te tajnim državnim nadzorom, o ulozi Vijeća Europe u sprječavanju sukoba, vraćanju vjerodostojnosti međunarodnih institucija i promicanju globalnog mira, ispitivanju zakonitosti izuzeća od ograničenja trajanja predsjedničkog mandata za trenutačnog predsjednika Rusije, prevenciji ovisničkog ponašanja kod djece, utjecaju pandemije Covida na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih i humanitarna kriza u Afganistanu.
Skupština je također razmotrila ispunjavanje obveza iz članstva u Vijeću Europe Francuske. Usvojena rezolucija, temeljena na izvješću Yelysavete Yasko (Ukrajina, EPP/CD) i Fione O'Loughlin (Irska, ALDE), između ostaloga, odnosi se na nedavne prosvjede u Francuskoj, koji su, kako se navodi, ponekad bili označeni izbijanjem nasilja koje je u nekim slučajevima dosezalo zabrinjavajuće razine. U usvojenom tekstu izražava se žaljenje što službene statistike ne daju jasnu sliku o broju osoba ozlijeđenih u postupanjima policije kao ni o broju policajaca koji su sankcionirani za nasilno postupanje protiv prosvjednika. Skupština je stoga pozvala vlasti Francuske da omoguće pristup ovim informacijama i poboljšaju kaznenopravno postupanje u slučajevima protuzakonitog nasilja koje su počinili policijski službenici. Govoreći o sustavnoj prenapučenosti zatvora, Skupština je pozdravila mjere i reforme koje planira provesti Francuska, posebno što se tiče izgradnje dodatnih zatvorskih kapaciteta te napore za podizanje svijesti sudbene vlasti o mogućim alternativama zatvorskoj kazni.
Tijekom zasjedanja Parlamentarne skupštine održana je dodjela nagrada za ljudska prava “Vaclav Havel“. Ovogodišnja, jedanaesta po redu, dodijeljena je turskom borcu za ljudska prava, filantropu i aktivistu Osmanu Kavali koji se nalazi u pritvoru od 2017. godine.–Danas je, više nego ikad, od velike važnosti slaviti žene i muškarce koji nam svojom hrabrošću, odlučnošću i snagom pokazuju put do slobode. Njihova borba je primjer za sve nas, rekao je predsjednik PSVE-a Tiny Kox predstavljajući nagradu. Nagradu je u Kavalino ime primila supruga Ayşe, pročitavši zastupnicima njegovo pismo napisano u zatvoru u kojem je, između ostaloga, istaknuo kako ovu nagradu posvećuje svojim sugrađanima koji su nezakonito pritvoreni.
Na marginama plenarnog zasjedanja, a u okviru obilježavanja ružičastog listopada - mjeseca borbe protiv raka dojke, održan je okrugli stol o temi “Rak dojke i pravo na zdrav okoliš“, u kojemu su sudjelovali zastupnici okupljeni u Mreži parlamentaraca za zdravi okoliš i zastupnice okupljene u neformalnoj skupini PSVE-a Women@PACE.
Zbog radova na obnovi vijećnice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koji su predviđeni do travnja 2024., plenarne sjednice PSVE održavaju se u vijećnici Europskoga parlamenta u Strasbourgu.