.png)
Bruxelles – Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić sudjelovao je u ponedjeljak na međuparlamentarnom sastanku o ulozi nacionalnih parlamenata u nadzoru potrošnje sredstava Europske unije i plana „EU za sljedeće generacije“ koji se održao u organizaciji Odbora za proračunski nadzor (CONT) Europskog parlamenta.
Sastanak je okupio zastupnike Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata država članica Europske unije kako bi raspravili zajednička iskustva, razmijenili najbolje prakse i podigli svijest o zajedničkim izazovima povezanim s nadzorom potrošnje sredstava Europske unije, uključujući sredstva u okviru plana „EU za sljedeće generacije“.
Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić sudionike skupa upoznao je s praksom nadzora potrošnje sredstava EU-a u Hrvatskoj, s naglaskom na ulogu Hrvatskoga sabora. Kao primjer dobre prakse izdvojio je zajedničku sjednicu nadležnih radnih tijela Hrvatskoga sabora na kojoj hrvatska članica Europskog revizorskog suda predstavlja godišnje izvješće Suda i revizijsko izvješće o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Informirao je da Hrvatska do 2030. na raspolaganju ima 25 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost i Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., podcrtavši predanost Hrvatske pravilnom korištenju dodijeljenih sredstava EU-a kao i punu potporu radu Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu.
Zaključno, Pavić je istaknuo potrebu za stavljanjem naglaska i na ulogu parlamenta u nadzoru učinka sredstava Europske unije, te se u tom smislu založio za održavanje parlamentarne rasprave o izvješćima Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) u Hrvatskoj, ujedno izrazivši zanimanje za iskustva drugih nacionalnih parlamenata u pogledu nadzora njihovih nacionalnih tijela za reviziju.
U drugom dijelu sastanka Pavić je prisutne upoznao sa strukturom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatske i ulogom Hrvatskoga sabora u postupku njegova donošenja. Istaknuo je da prema statističkim pokazateljima Hrvatska zauzima treće mjesto u Europskoj uniji u pogledu provedbe ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nakon Italije i Španjolske, te je do sada primila 40 posto sredstava, odnosno 2.2 milijardne eura. Konstatirao je pozitivan učinak sredstava iz fondova EU-a i plana „EU za sljedeće generacije“ na hrvatsko gospodarstvo, naglasivši da se u proteklih šest godina hrvatski BDP po glavi stanovnika povećao za 11 postotnih bodova te je dosegao 72 posto prosjeka 27 država članica Europske unije, dok je prošle godine zabilježen rast od 6,5 posto, a projekcije za ovu godinu predviđaju rast od 2,8 posto.
Pavić je svoje izlaganje zaključio prijedlogom implementacije naučenih lekcija iz provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost u sljedeći višegodišnji financijski okvir.
Tijekom rasprave, a imajući u vidu aktualne izazove s kojima se suočava Europska unija, poput visoke inflacije, porasta cijena energenata i rata u Ukrajini, istaknuta je potreba za omogućavanjem određene fleksibilnosti u pogledu redefiniranja ciljeva nacionalnih planova oporavka i otpornosti kao i vremenskog roka za njihovu provedbu. Sudionici skupa bili su suglasni s potrebom za jačanje nadzorne uloge nacionalnih parlamenata s ciljem osiguravanja ispravnog, transparentnog i odgovornog korištenja sredstava Europske unije u državama članicama.