.png)
Zagreb – Odbor za poljoprivredu održao je u petak 100. sjednicu na kojoj je predstavljen prijedlog Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije, s posebnim osvrtom na poljoprivredu. U radu sjednice sudjelovao je i zamjenik glavnog pregovarača za Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije Matthew Duckworth i veleposlanik Australije u Republici Hrvatskoj Richard Mason Rodgers.
Uvodno je predsjednica Odbora Marijana Petir, nakon predstavljanja nadležnosti Odbora za poljoprivredu, istaknula kako je Odbor posebno posvećen suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi i odnosima na tržištu u lancu opskrbe hranom, te da Odbor ima konstantan dijalog sa sektorskim, nacionalnim i međunarodnim partnerima o ovim pitanjima. Dodala je kako se sjednica održava na inicijativu veleposlanika Australije Richarda Rodgersa, a s namjerom dobivanja više informacija o Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske Unije i Australije.
Podsjetila je kako su pregovori o tom Sporazumu otvoreni 2018., a o kompleksnosti i važnosti dijela Sporazuma vezanog uz poljoprivredu dovoljno govori i činjenica da se o ovom poglavlju još uvijek raspravlja. Naglasila je kako će donošenje ovog Sporazuma itekako utjecati ne samo na poljoprivrednike dviju država, već i na potrošače, pa je zbog toga važno postići balans kako bi od ovog Sporazuma svi imali koristi. Istaknula je kako je Australija 70 posto samodostatna u poljoprivrednoj proizvodnji, prvi je svjetski izvoznik ovčjeg i kozjeg mesa, drugi izvoznik goveđeg mesa i peti svjetski izvoznik šećera od šećerne trske. Australija je također globalno značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda, dok se 70 posto ukupne australske poljoprivredne proizvodnje izvozi. Rekla je kako EU ima dugogodišnji trgovinski suficit s Australijom i za poljoprivredne i prerađene poljoprivredne proizvode kada se promatraju zajedno.
- Ovaj Sporazum sasvim će sigurno donijeti koristi nekim europskim poljoprivrednim sektorima, no kako nam kažu europski proizvođači govedine, janjetine i šećera, oni su na ove pregovore osjetljivi jer su već pod pritiskom drugih trgovinskih pregovora i boje se kumulativnog učinka, rekla je Petir i dodala kako je izuzetno važno uskladiti mjerila za priznavanje proizvoda sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i ona vezana uz sanitarna i fitosanitarna pravila što su još preostala otvorena pitanja. - Uzimajući u obzir najave povjerenika Dombrovskisa koji je izrazio nadu za zaključenje Sporazuma do kraja ljeta ove godine, ali i izazove s kojima se europska poljoprivrednici susreću zbog ambicije europskog Zelenog plana, kao i krize u Ukrajini, nadamo se kako će potpisivanje ovog Sporazuma osigurati fer i poštenu tržišnu utakmicu, od koje će koristi imati i europski i australski poljoprivredno – prehrambeni sektor, zaključila je Petir.
- Zbog osjetljivih pitanja, uoči predstojećeg kruga pregovora o Sporazumu koji će se sljedeći tjedan održati u Bruxellesu, zahvaljujem gospođi Petir na prilici za predstavljanje stava australske Vlade o Sporazumu, istaknuo je veleposlanik Australije Richard Rodgers izrazivši nadu kako će se sklapanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske Unije i Australije realizirati tijekom njegovog mandata u Republici Hrvatskoj.
- Zbog novih geopolitičkih kretanja, klimatskih promjena i izazova energetske sigurnosti je važno uspostaviti raznolike, stabilne i čvrste gospodarske odnose između EU-a i Australije, kazao je zamjenik glavnog pregovarača za Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije Matthew Duckworth dodavši kako australska strana ovim sporazumom želi osigurati poštenije tržište za australske proizvode i to posebice u sektoru usluga, koji čini 80 posto australskog gospodarstva.
Govoreći o poljoprivrednim aspektima Sporazuma, istaknuo je kako su potrebe za australskim proizvodima diljem Pacifičke regije velike, te kako je to tržište čija potražnja konstantno raste, no Australija teži osiguranju veće zastupljenosti i na tržištu Europske Unije. Promatrajući udio koji bi primjerice goveđe meso zauzelo na unutarnjem europskom tržištu rekao je kako bi si svaki „europski građanin svakih 60 godina mogao priuštiti jedan goveđi odrezak proizveden u Australiji“. Iako zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru poljoprivredno prehrambenih proizvoda u Australiji nemaju dugu tradiciju, naglasio je kako se zbog velike zajednice migranata u Australiji tradicionalno koriste mnoge oznake i nazivi za proizvode koji su u EU zaštićeni oznakama zemljopisnog podrijetla, kao što su to npr. neke vrste sireva. U tom smislu potreban je uravnotežen dogovor i zadovoljavanje interesa obiju strana i dodao kako u odnosu na hrvatske proizvode sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla Australija nema prigovora.
Govoreći o održivosti poljoprivredne proizvodnje, istaknuo je kako je Australija ponosna na održive poljoprivredne prakse koje provodi, a koje su vezane i uz činjenicu da su više od 95 posto poljoprivrednih gospodarstava u Australiji obiteljska gospodarstva koja vode brigu o zaštiti resursa, kao zalogu za buduću proizvodnju.
Voditeljica međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Australija Danica Baričević istaknula je kako se nada skorom postizanju dogovora o Sporazumu, koji će biti prihvatljiv objema stranama i iskazala otvorenost za poboljšanje odnosa između Republike Hrvatske i Australije.
Član Odbora za poljoprivredu Goran Ivanović podsjetio je kako su Slavonija, Baranja i Srijem žitnica Republike Hrvatske, no izazov hrvatskoj poljoprivredi uz klimatske promjene, predstavlja i sektor stočarstva koji bilježi blagi pad proizvodnje. Izrazio je nadu u skoro potpisivanje Sporazuma i upozorio na važnost informiranja javnosti o elementima Sporazuma.
Marijana Petir je podsjetila kako Republika Hrvatska i Australija u području trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima imaju otvorena pitanja vezana uz izvoz svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa i zatražila informaciju o statusu rješavanja istih te je postavila upit o rješavanju pitanja dvostrukog oporezivanja između dviju država.
Duckworth je odgovorio kako je Australiji, zbog nepostojanja štetnika, bolesti i drugih nametnika koji su prisutni u drugim dijelovima svijeta, vrlo važan tretman fitosanitarnih mjera, što je i razlog strožih kontrola koje provodi Australija. Uz otvorena izvozna pitanja, rekao je kako se trenutačno rješava 46 europskih zahtjeva, od kojih se 13 odnosi na svinjetinu, a dva na proizvode iz Republike Hrvatske. Australija je od Europske unije zatražila da ove zahtjeve postavi po prioritetima, što će ubrzati njihovo rješavanje.
Uz kontrolu proizvoda sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla Australija će uspostaviti novi model reguliranja i nadzora ovih proizvoda, a s tim prijedlogom se Europska komisija usuglasila. Vezano uz dvostruko oporezivanje istaknuo je kako je rješavanje ovog pitanja na popisu prioriteta te se očekuje kako njegovo rješavanje do lipnja 2024.