.png)
Zagreb – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je danas u Hrvatskome saboru tematsku sjednicu posvećenu prijedlogu strateškog plana Hrvatske zaklade za znanost za razdoblje 2023.-2027.
Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković uvodno je rekla kako je Hrvatska zaklada za znanost osnovana 2001. godine sa svrhom promocije znanosti, visokog obrazovanja i tehnologijskog razvoja u Hrvatskoj kao i potpore znanstvenim, visokoobrazovnim i tehnologijskim programima i projektima.
–Zaklada zauzima središnje mjesto u financiranju znanstvenih istraživanja i financiranju najboljih istraživačkih projekata u Hrvatskoj, a njezin se rad temelji na kompetitivnom sustavu financiranja znanstvenih istraživanja i jačanju međunarodne suradnje i integracije hrvatskih znanstvenika u europski istraživački prostor, istaknula je Bedeković te podsjetila kako je Zaklada 2013. godine postala punopravna članica organizacije Science Europe koja financira kompetitivna znanstvena istraživanja radi promoviranja zajedničkih interesa i definiranja polazišta za zajedničko komuniciranje s nacionalnim vladama i tijelima EU o pitanjima znanstvenih politika.
Upravitelj Hrvatske zaklade za znanost Ozren Polašek, predstavljajući prijedlog strateškog plana za razdoblje 2023.-2027., posebno je naglasio kako su u njegovoj izradi prepoznali neke dobre strane, ali i probleme i izazove s kojima se u Zakladi trebaju pozabaviti. Predstavio je projekte koje provodi Zaklada te istaknuo kako se u posljednjem razdoblju bilježi veliki trend povećanja financijskih sredstava kako za projekte tako i za mlade istraživače. Govoreći o misiji Zaklade istaknuo je kako je ona usmjerena na financiranje najboljih znanstvenih istraživanja i istraživača kroz kompetitivni sustav temeljen na znanstvenoj izvrsnosti primjenom europskih standarda i kriterija. –Kada je riječ o viziji usmjereni smo na stvaranje uspješne i kompetitivne znanstvene zajednica koja stvara, širi, dijeli i ubrzava upotrebu znanstveno utemeljenih rješenja za sigurno, zdravo, prosperitetno i otporno društvo u održivom i klimatski neutralnom okolišu, naglasio je Polašek.
Kao dva ključna pojma strategije naveo je istraživačku kulturu i valorizaciju znanja pojasnivši kako pozitivna istraživačka kultura razvija održiv, privlačan i učinkovit istraživački ekosustav u kojem rade uspješni znanstvenici čija istraživanja stvaraju znanje koje ima vrijednost. –Kada govorimo o valorizaciji znanja istaknuo bih kako se tu radi o cjelovitom pristupu istraživačko-inovacijskim ekosustavima koji uključuje građane, javni i privatni sektor, s naglaskom na upotrebu znanja, zatim o upravljanju intelektualnom imovinom u širem smislu koja bi mogla imati društvenu ili gospodarsku vrijednost te o razvoju i promicanju poduzetničke kulture za sve dionike istraživačko-inovacijskog ekosustava približujući ih potrebama tržišta, rekao je Polašek.
Zaključno je predstavio tri najvažnija cilja koje je strategija prepoznala, a koji su usmjereni na jačanje znanstvene izvrsnosti i inovativnosti kompetitivno financiranih znanstvenih istraživanja i istraživača, zatim jačanje kapaciteta i međunarodne prepoznatljivosti same Zaklade te jačanje uloge znanosti u gospodarstvu, društvu i među građanima.
Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Meštrić ukazao je na činjenicu kako je Hrvatska zaklada za znanost ključna institucija za reformu koju provodi hrvatska Vlada u kontekstu jačanja područja znanosti i istraživanja. –Cilj reforme je da se stvori pravni i financijski preduvjeti za reformu javnih sveučilišta i znanstvenih institucija, a u tom kontekstu je potrebno usvojiti novi zakon o Zakladi u suradnji s Europskom komisijom u kojem bi se jasno definirale zadaće, procedure, koordinacija i vrednovanje projekata, naglasio je Meštrić te dodao kako je krajnji cilj stvoriti stručnu i neovisnu instituciju koja će pridonositi strateškom cilju jačanja znanosti i osnaživanja utjecaja znanstvenih istraživanja na razvoj društva i gospodarstva.
U raspravi su se sudionici dotaknuli određenih tema za koje smatraju da bi trebale biti jasnije definirane i bolje obuhvaćene strateškim planom naglasivši kako je, među ostalim, važno definirati praćenje učinaka provedbe projekata i njihovog utjecaja na društvo i privredu, zatim su istaknuli potrebu jačeg kontroliranja takozvanih predatorskih časopisa koji predstavljaju sve veći izazov za znanstvenu zajednicu.
Naglašeno je i kako se fokus treba vratiti na etiku u znanosti uz upozorenje kako se o njoj sve manje i manje govori, a sudionici su pozvali na usvajanje Europskog kodeksa znanstvenoistraživačke čestitosti od strane sveučilišta. Upozoreno je i na problem neusklađenosti doktoranada s potrebama u društvu i potrebu jačeg uključivanju znanstvenika i istraživača u pojedine industrijske grane. Govoreći o boljoj apsorpciji europskih sredstava upozoreno je kako su administrativni kapaciteti pojedinih institucija nedovoljni te kako uvijek isti ljudi pišu prijave za te projekte.