.png)
Zagreb – Saborski Odbor za poljoprivredu održao je u srijedu tematsku sjednicu povodom desete obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji na kojoj su analizirani učinci članstva Hrvatske u EU s aspekta korištenja instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike, kao i utjecaji koje ova politika ima na konkurentnost hrvatske poljoprivrede, očuvanje ruralnih područja, generacijsku obnovu i održivo korištenje prirodnih resursa.
Sjednici su nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, glavni pregovarač za poglavlje Poljoprivreda Miroslav Božić, te predstavnica Društva agrarnih novinara Hrvatske Leticija Hrenković koji su se ujedno obratili sudionicima sjednice, te članovi Odbora za poljoprivredu i drugi saborski zastupnici, predstavnici komora i udruženja u poljoprivredi s kojima Odbor surađuje, predstavnici znanstvenih i stručnih institucija te predstavnici najuspješnijih poljoprivrednika u pojedinim sektorima.
- Deseta obljetnica prilika je da se prisjetimo postignuća, izazova i poteškoća s kojima su se naši poljoprivrednici, gospodarstvenici i stanovnici ruralnih područja susretali i s kojima se susreću u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, kazala je otvarajući sjednicu predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, dodavši kako je to također i prilika da se podvuče crta ispod onoga što je dobro napravljeno i u čemu su postavljeni dobri temelji za daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede i onoga što se propustilo napraviti, bilo zbog toga jer Hrvatska kao najmlađa država članica nije imala dovoljno iskustva u programiranju mjera potpore, bilo zbog neprepoznavanja važnosti dijaloga između svih dionika koji sudjeluju u ovom procesu.
Petir je ocijenila da je susret hrvatske poljoprivrede s konkurencijom otvorenog europskog tržišta bio svojevrstan šok te da su određena, godinama nerješavana strukturna pitanja u našoj poljoprivredi došla na naplatu. - Iako će kritičari reći da omjer uloženog novca u hrvatsku poljoprivredu u proteklih deset godina i onog što se proizvodi nije u balansu, činjenica je da bi bez novca iz Zajedničke poljoprivredne politike koja je najdugovječnija i najskuplja politika EU-a, i čije instrumente koriste i poljoprivrednici drugih država članica, bilo teško držati glavu iznad vode, naglasila je Petir, dodajući kako je posljednjih deset godina iz različitih europskih fondova u hrvatsku je poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo i ruralni razvoj, uloženo 6,84 milijardi eura.
Upozorila je da samo novac ili prirodni potencijali nisu dovoljni za razvoj poljoprivrede, već je hrvatskoj poljoprivredi potreban zaokret u načinu funkcioniranja kako bi se proizvodili proizvodi s dodanom vrijednošću i prestala izvoziti sirovina na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost.
- Povećanje dodane vrijednosti sektora rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda, kazala je Petir. Osvrnula se i na Nacionalni strateški plan i ciljeve iz Strategije poljoprivrede do 2030. koji najavljuju značajno povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na 4 milijarde eura do 2030., ali i dodatna ulaganja u razmjenu znanja i inovacija što je prilika ne samo za sektor poljoprivrede, već i za ruralna područja. - Moramo biti mudri i primjenjivati dobre prakse drugih država članica koje znaju istaknuti svoje prednosti, ali trebamo biti i proaktivni na EU razini i tražiti podršku za naše ideje i programe za koje smatramo da nam mogu biti od koristi, zaključila je Petir.
Nazočnima se obratio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je ocijenio da hrvatska poljoprivredna proizvodnja ide u pozitivnom smjeru, a ujedno se osvrnuo i na brojne izazove pred kojima je bila Hrvatska i hrvatska poljoprivreda prije i nakon ulaska u EU.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako je sektor poljoprivrede prošao veliku transformaciju u posljednjih deset godina, te da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2014. porasla 50 posto, a produktivnost poljoprivrednih proizvođača za 62 posto. Osvrnula se na program ruralnog razvoja te iznijela podatke prema kojima je od 2014. do 2020. ugovoreno više od 3 milijarde, a isplaćeno 2,6 milijarde eura, a sredstava su ulagana u modernizaciju farmi, proizvođačke kapacitete, osnivanje OPG-a od strane mladih, infrastrukturu navodnjavanja, očuvanje šumskih resursa itd. - Ukupno isplaćene potpore kroz izravne potpore su više od 3 milijarde eura, te 113 milijuna eura za sektorske intervencije u vinogradarstvu, pčelarstvu, mljekarstvu, kazala je Vučković, napomenuvši kako je u sektor stočarstva koji trpi brojne rizike, putem programa ruralnog razvoja uloženo 970 milijuna eura. - Iako činimo jedan posto ukupne poljoprivredne proizvodnje EU-a, kad je bilo najteže ovaj sektor se pokazao otpornim i žilavim, iako nije bilo lako probijati se na konkurentno tržište, istaknula je Vučković.
Glavni pregovarač s EU za poglavlje Poljoprivreda Miroslav Božić kazao je kako su pristupni pregovori u poljoprivredi u pravilu najkompleksniji, što potvrđuje i hrvatsko iskustvo, kako u pogledu najvećeg broja uključenih dionika, tako i u pogledu obujma prave stečevine Unije koja se odnosi na ovo područje. - Najkritičnije razdoblje u provedbi bile su prve tri godine članstva kada su poljoprivrednici ostali uskraćeni za gotovo cijeli godišnji proračun, kazao je Božić, te dodao da je sveukupno gledajući, hrvatska poljoprivreda dobitnik, posebno u pogledu investicijskih ulaganja, rasta produktivnosti i osnažene uloge mladih poljoprivrednika.
Predstavnica Društva agrarnih novinara Leticija Hrenković podsjetila je kako su hrvatski poljoprivrednici zadnjih deset godina bili suočeni s brojnim izazovima i preprekama poput Brexita, pandemije, agresije Rusije na Ukrajinu, pucanja opskrbnih lanaca. No, također je ocijenila kako su ulaskom Hrvatske u EU propali brojni poljoprivredni proizvođači, ne samo zato jer su dobili "nekoliko milijuna ozbiljnih konkurenata" na zajedničkom tržištu, nego i zato jer je država okrenula leđa vlastitim poljoprivrednicima te nisu iskorištena kapitalna ulaganja, navodeći pri tom primjer zatvaranja brojnih mliječnih farmi.
- Lutamo u poljoprivrednoj politici, pokušavamo zadovoljiti različite interese, a najmanje interese malih poljoprivrednika, kazala je Hrenković. - Alarmantan podatak je da je 14 posto poljoprivrednika koristilo sredstva iz Programa ruralnog razvoja, odnosno nešto više od 23 tisuće u odnosu na 166 tisuća poljoprivrednika koliko ih je u upisniku poljoprivrednika, upozorila je Hrenković. Negativnim je ocijenila financiranje razvoja agrara, napominjući kako se previše ulagalo u infrastrukturne projekte, a premalo u proizvodne kapacitete i sve ono što će stvoriti dodanu vrijednost zajednici na dulji rok. Također je istaknula kako se u dovoljnoj mjeri ne koriste mogućnosti koje omogućuju nove tehnologije, niti se proaktivno bavi temom digitalne transformacije poljoprivrede. - Deset je godina proletjelo, upali smo u brzi vlak, nismo pohvatali konce prvog programskog razdoblja, a već smo u sljedećem, kazala je Hrenković.
U raspravi koja je uslijedila sudionici sjednice osvrnuli su se i na problem iseljavanja s ruralnih područja u kojima stanovnici teško mogu živjeti od poljoprivrede, propadanje mliječnih farmi, smanjenje stočnog fonda, nedovoljne potpore za mlade poljoprivrednike, na probleme u pčelarstvu, a bilo je riječi i o značaju sigurnosti hrane i zaštite životinja, te potrebi snažnijeg motiviranja učenika i studenata agronomskih srednjih škola i fakulteta.