.png)
Zagreb – Na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode raspravljalo se o klimatsko-energetskim politikama u kontekstu ažuriranja Integralnog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Sjednici je prethodilo otvaranje izložbe plakata s pojmovima Klimatskog rječnika koju je realizirala udruga Terra Hub u okviru edukativne kampanje “Terrapija“ kako bi osvijestili javnost o problemu nedovoljnog poznavanja fenomena klimatskih promjena, njihovih uzročnika i uloge čovjeka te povezivanja njihovog utjecaja sa svakodnevnim načinom života i rada. Izložba je do sada bila postavljana u nekoliko hrvatskih gradova.
Na otvorenju izložbe u Saboru predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić zahvalila je njezinim autorima na prilici da izložba bude postavljena u Saboru.–Upravo bi u ovoj instituciji trebala postojati najviša svijest o opasnostima klimatskih promjena, ali i o nužnosti zajedničke generacijske društvene reakcije na izazove koji nas čekaju, naglasila je Benčić dodavši kako su oni toliko veliki i kompleksni da se često od njih i skrivamo u nemogućnosti da ih riješimo.
Otvorivši sjednicu Benčić je predstavila Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) naglasivši kako on daje pregled energetskog sustava, stanja u području energetske i klimatske politike te pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije: energetsku sigurnost, unutarnje energetsko tržište, energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju te istraživanje, inovacije i konkurentnost i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva.
–Ažuriranje prvog NECP iz 2019. godine radi se temeljem EU Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime te je ključno za ostvarivanje zajedničkih ambicija klimatske neutralnosti, rekla je Benčić te dodala kako je cilj njegovog ažuriranja predvidljivost i mobilizacija potrebnih ulaganja kako bi se ostvarila zajednička ambicija klimatske neutralnosti te pravedna i poštena tranzicija uz energetsku sigurnost i cjenovnu pristupačnost. Nadalje, istaknula je kako se NECP-om posebna pozornost posvećuje ciljevima do 2030. godine koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost. U nastavku je govorila o važnosti osiguranja provedbenih kapaciteta u državnoj i javnoj upravi, posebice kada je riječ o ljudskim kapacitetima, zatim o nužnosti međusektorske i međuinstitucionalne suradnje kao i poboljšanju nacionalnih planova.
Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić detaljno se osvrnula na pojedine element NECP-a posebno istaknuvši kako on ima za cilj postaviti sve mjere i pravila ponašanja prema energetskoj i klimatskoj otpornosti te ostvarivanje ciljeva iz Europskog zelenog plana.–Ovim Planom se kroz 100 mjera pokazuje što se može ostvariti, uz prikaz financijskih aspekata i vodeći računa o konkurentnosti, a više od polovice mjera, njih 57, odnosi se na dekarbonizaciju, istaknula je Čelić dodavši kako se u tom smjeru moramo okrenuti projektima koji donose inovacije. U tom kontekstu spomenula je vodikovu strategiju i promociju potrošnje vodika kao zelenog energenta, ali i geotermalne potencijale kao i ostale obnovljive izvore energije te rekla kako je dekarbonizacija bitna jer se upravo tu nalaze sve energetske aktivnosti.
Govoreći o energetskoj učinkovitosti posebno je naglasila kako je u tom segmentu važna mjera obnove stambenog fonda, kako energetska tako i konstrukcija obnova zgrada, dodavši da se u Hrvatskoj upravo u tom dijelu usmjerilo dosta sredstava te puno napravilo.–Važnost energetske sigurnosti u tranziciji vidimo upravo na primjeru agresije na Ukrajinu i koliko energent može biti predmet ucjene kada ne postoji dodatna infrastruktura kojom se primjerice može dovesti plin, upozorila je Čelić te dodala kako je bitan razvoj energetske infrastrukture s pogledom prema zelenoj tehnologiji. Zaključno je govorila o važnosti korištenja energije sunca, vjetra, geotermalnih potencijama i drugih obnovljivih izvora te naglasila važnost promjena u sektoru prometa i intenzivnog rada na zamjeni goriva alternativnim rješenjima.
U raspravi su predstavnici resornih tijela i institucija izvršne vlasti, zavoda, agencija i instituta te predstavnika udruga i akademske zajednice ponudili neka rješenja i ideje kojima se može postići učinkovitiji NECP te dali konkretne prijedloge kojima se sveukupno može utjecati na provedbu klimatskih i energetskih ciljeva. Iako se moglo čuti kako NECP nije dovoljno ambiciozan njegove su mjere dobile potporu većine sudionika rasprave. Kada je riječ o njegovoj provedbi, kao neki od izazova o kojima se treba dalje raspravljati istaknuti su važnost osiguranja adekvatne međuresorne suradnje, suradnje gospodarstva i znanosti, zatim poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj i raspisivanje natječaji koji neće biti sporadični i, kako je naglašeno, koji će ukloniti određene administrativne barijere.
Upozoreno je na to da, iako se u zakonodavnim rješenjima spominju energetske zajednice, one u Hrvatskoj još nisu zaživjele, a određeni nedostaci uočeni su i nepostojećim zakonskim aktima, strateškim dokumentima i akcijskim planovima koji čine podlogu i kojima bi se propisala provedba određenih politika iz energetskog i klimatskog područja. U tom kontekstu posebno je naglašen nedostatak evaluacije dosadašnjih akcijskih planova, a rečeno je i kako se oni ne ažuriraju na vrijeme te da poneki uopće nisu doneseni.
Kada je riječ o korištenju vodikove energije naglašeno je kako postoje neke dobre ideje, ali da se tome pristupa nekontinuirano i sporadično te je istaknuto kako uz rad na vodiku, znanstvenici rade i na razvoju fuzijske tehnologije. U raspravi su predstavljeni i rezultati nedavnog istraživanja o budućnosti plina koje je provela skupina neovisnih stručnjaka u okviru djelovanja Znanstvenog savjetodavnog vijeća europskih akademija koje okuplja nacionalne akademije znanosti 28 članica. U tom istraživanju je zaključeno kako treba zaustaviti neograničenu upotrebu prirodnoga plina zbog emisije metana koji je opasniji staklenički plin od ugljičnog dioksida. Također, tim je dokumentom predložena i konkretna zabrana ugradnje novih bojlera u stanove jer troše gotovo 39 posto fosilnih plinova u Europi.
Nadalje, moglo se čuti kako je u provedbi ovih politika važno omogućiti i financiranje javno-privatnih projekata i ojačati suradnju znanstvenika s privatnim institucijama, a kada je riječ o ublažavanju klimatskih promjena, istaknuto je kako je u tom smislu važno osigurati kvalitetu zraka čime se izravno utječe i na zdravlje i živote ljudi. Tu je posebno naglašen problem korištenja fosfornih gnojiva u poljoprivredi. Isto tako sudionicu su pozvali na ambicioznije okretanje onim izvorima energije kojima Hrvatska prirodno obiluje te ukazali na važnost podizanja svijesti o energetskoj samodostatnosti kao i potrebi deplinofikacije do 2035. godine i zamjene fosilnoga plina obnovljivim izvorima energije kako to predviđa Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Kao jedna od važnijih mjera naglašena je potreba hitnih aktivnosti usmjerenih na smanjivanje emisije stakleničkih plinova koja utječe na globalno zagrijavanje kako bi ga ograničili na +1,5 stupanj, a u tom kontekstu je rečeno kako je Europski znanstveni savjet za klimatske promjene preporučio da se na razini EU emisija smanji za 75 posto, a ne na 55 posto kolika je obveza na razini država članica EU-a. Istaknuto je i kako Unija u tom smislu mora imati i ambiciozniju politiku i globalno djelovati na klimatske izazove te da se ne smije oslanjati na druge države kako bi osigurala ispunjavanje svojih ciljeva. Kao primjer je navedena vodikova ambicija koja se spominje u kontekstu zelene tranzicije, ali je nedopustivo, kako je naglašeno, da se određeni postotak obnovljivih izvora iskorištava u državama Afrike ili Južne Amerike.
Zaključno je zastupnica Benčić iskazala otvorenost saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode da se u kontekstu ažuriranja NECP-a provedu i druge tematske rasprave o bilo kojoj sastavnici toga plana kako bi se daljnji prijedlozi i komentari na vrijeme unijeli u konačnu verziju.