.png)
Zagreb – Klub zastupnika Hrvatski suverenisti održao je u četvrtak, u suradnji s predstavnicima ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj i drugim partnerima, znakovit okrugli stol o nužnosti priznanja holodomora genocidom od strane Hrvatskog sabora. Na skupu su sudjelovali brojni govornici, a svaki je osvijetlio povijesne, kulturne i humanitarne aspekte ovog stravičnog događaja.
Saborski zastupnik Marko Milanović Litre uvodno je predstavio inicijativu Hrvatskih suverenista oko priznavanja holodmora kao genocida. –Od 2008. godine Hrvatski sabor s prekidima se bavio ovom temom, no političke rezerve spriječile su nas da ovu tragediju ukrajinskog naroda nazovemo onakvim kakav jest. Ne možemo holodmor zvati masovnim zločinom protiv čovječnosti već genocidom, rekao je Milanović Litre dodavši kako želi istaknuti da su Hrvatski suverenisti svojim naporima bili prvi koji su u ovom sazivu Sabora pokušali rasvijetliti ovaj komunistički zločin i time pridonijeli budućem usvajanju deklaracije.
Tajnik veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj Ruslan Jegorov zahvalio je na organizaciji okruglog stola te istaknuo važnost priznavanja holodomora. –Trebamo pamtiti i to ne samo zapaljenim svijećama jednom u godini već i dijelima, sa solidarnim glasom svijeta kako se ne bi ponovila takva katastrofa, priznanjem holodomora kao genocida bez straha, ali s osjećanjem moralne dužnosti, istaknuo je Jegorov.
O strahotama genocida i pravnim okvirima govorio je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Ivan Zvonimir Čičak. –Hrvatska duguje Europi i svijetu osudu za genocid u slučaju Ukrajine i Armenije. Tako dugo dok mi ne usvojimo te dvije izjave mi smo van civilizacijskog kruga. No, za to je potrebna politička volja jer ovo je prije svega politička odluka koju će donijeti Hrvatski sabor. Nadam se da će u Saboru postojati konsenzus kada se bude glasalo oko deklaracije, ustvrdio je Čičak.
Predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog društva i bivši veleposlanik Hrvatske u Ukrajini Đuro Vidmarović iznio je povijesne perspektive genocida. Naglasio je kako je ukrajinski narod 1932. i 1933. godine zadesila najveća katastrofa u njezinoj povijesti. –Sovjetski komunistički režim glađu istrijebio oko 7 milijuna, moguće i više, Ukrajinaca nanijevši time demografski gubitak od kojega se Ukrajina nije nikada oporavila, zaključio je Vidmarović.
Predsjednik Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva “Kobzar“ Zagreb Slavko Burda, istaknuo je napore pripadnika ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj oko usvajanja deklaracije priznavanja holodmora. –Poštovane dame i gospodo, pored toga što smo od 2008. godine, u više navrata i sa više političkih stranaka te 2021. godine sa političkom strankom Hrvatski suverenisti predlagali Hrvatskom saboru da prizna i osudi holodomor 1932. i 1933. godine kao akt genocida nad ukrajinskim narodom, napokon smo dočekali vijest o službenom državnom razmatranju holodomora kao genocida, naglasio je Burda.
Pripadnici ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj izrazili su zahvalnost svima koji su se zalagali i podržali inicijativu ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj da se holodomor iz 1932. i 1933. godine u Ukrajini prizna i osudi kao genocid nad ukrajinskim narodom.–Posebno upućujemo zahvalu svim saborskim zastupnicima koji će do kraja ovoga mjeseca u Hrvatskom saboru usvojiti Deklaraciju o priznavanju i osudi holodomora genocidom nad ukrajinskim narodom, zaključio je Burda.
O slovenskom usvajanju deklaracije o holdomoru govorio je predsjednik Slovenskog društva “Kijev-Ljubljana“ Andrej Hevka. –U Sloveniji, kao i u Hrvatskoj, ukrajinska nacionalna manjina od 2007. godine šalje molbe slovenskom parlamentu da se usvoji deklaracija o priznavanju holodomora kao genocida nad ukrajinskim narodom i kako bi se očuvalo sjećanje na milijune žrtava. Ove godine 31. ožujka slovenski parlament je izglasao deklaraciju o holodmoru i mi smo na tome jako zahvalni Republici Sloveniji, što su imali hrabrost usvojiti deklaraciju, bez straha, naglasio je Hevka. Dodao je kako je istina godinama bila skrivana i zabranjena od strane počinitelja te rekao kako Ukrajinci u Sloveniji nemaju nikakve sumnje u hrvatski narod i Hrvatsku da će izglasati predloženu deklaraciju u Hrvatskom saboru. U nastavku izlaganja dodatno je objasnio tragediju holodomora i ruskog mira odnosno ruskog svijeta usporedivši ga s velikosrpskom agresijom na Hrvatsku.
Pri kraju okruglog stola predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli pružio je uvid o temi iz perspektive vladajuće stranke i objasnio stav vladajuće većine u Saboru oko deklaracije te je zahvalio na organizaciji i trudu svih koji su bili uključeni u priznavanje holodomora genocidom.
Okrugli stol poslužio je kao temeljna platforma za dijalog, introspekciju i rješenje u vezi s priznavanjem holodomora kao genocida. Sudionici okruglog stola zajedno su istaknuli svoju privrženost pravdi, ljudskim pravima i očuvanju povijesne istine.