.png)
Strasbourg – Voditeljica i članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marijana Balić, Zdravka Bušić i Davor Ivo Stier sudjelovali su u dijelu plenarnog zasjedanja PSVE-a koje se održava ovoga tjedna u Strasbourgu.
Glavna tema proljetnog zasjedanja je zahtjev Kosova za članstvom u Vijeću Europe, što je Skupština dvotrećinskom većinom glasova i podržala u utorak navečer. Nakon višesatne rasprave o izvješću i mišljenju koje je pripremila grčka zastupnica Dora Bakoyannis, zastupnici su sa 131 glasom „za“, 29 „protiv“ i 11 „suzdržanih“ prihvatili pozitivno mišljenje o prijemu Kosova u ovu paneuropsku organizaciju. Mišljenje Skupštine je savjetodavno, a konačnu odluku o zahtjevu za članstvom donosi Odbor ministara Vijeća Europe.
Predstavljajući izvješće i mišljenje, Bakoyannis je istaknula kako bi članstvo Kosova u Vijeću Europe dovelo do jačanja standarda ljudskih prava pristupom ove zemlje Europskom sudu za ljudska prava. U svom mišljenju napominje kako bi članstvo ubrzalo napredak Kosova u zaštiti demokracije i vladavine prava te pomoglo u daljnjim izazovima s kojima se ova država suočava, poput potrebe za poboljšanjem zaštite prava manjinskih zajednica i njegovanjem klime i javnog diskursa koji pogoduju povjerenju, pomirenju i inkluziji te jačanja kvalitete i učinkovitosti pravosuđa. U tom kontekstu Bakoyannis je pohvalila provedbu presude Ustavnog suda iz 2016. kojom se manastiru Visoki Dečani priznaje pravo nad zemljištem koje je ranije bilo predmetom spora manastira i lokalnih vlasti, no također smatra kako bi uspostava Zajednice općina sa srpskom većinom bio važan korak u unaprjeđenju demokratskog sudjelovanja i osnaživanja kosovskih Srba i osiguravanju zaštite njihovih prava, što je i uključila u tekst mišljenja. Prihvaćanjem mišljenja, Skupština ističe kako bi uspostava Zajednice općina sa srpskom većinom trebala biti dio budućeg razmatranja Odbora ministara o zahtjevu Kosova za pristupanje Vijeću Europe, kao post-pristupna obveza Kosova. Nadalje, mišljenjem se poziva na što skorije rješavanje izvlaštenja (eksproprijacije) nepokretne imovine, ali uz najstrože poštivanje zakona. U mišljenju se također ističe k ako bi članstvo u Vijeću Europe predstavljalo prekretnicu u procesu pristupanja Kosova europskim integracijama.
Ovoj odluci PSVE-a prethodio je posjet pravnih stručnjaka Kosovu s ciljem ocjenjivanja usklađenosti pravnog sustava Kosova sa standardima Vijeća Europe. Pravnici Thomas Markert (Njemačka), stručnjak za ustavno pravo i Sia Spiliopoulou Akermark (Finska), stručnjakinja za manjinska prava izradili su mišljenje u kojem su naveli kako je pravni okvir Kosova pod snažnim utjecajem međunarodne zajednice i općenito u skladu s međunarodnim standardima, no istaknuli su kako to ne znači da nema problema s provedbom standarda u praksi te donijeli niz preporuka.
Na proljetnom zasjedanju Skupštine bilo je također riječi o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Zastupnik Davor Ivo Stier, u funkciji člana Odbora za pravna pitanja i ljudska prava, predstavio je mišljenje o izvješću o temi "Potpora obnovi Ukrajine" koje je izradio albanski zastupnik Lulzim Basha. Stier je pohvalio izvješće te dodao kako ono daje izvrsnu analizu pitanja naknade štete prouzročene agresijom Rusije na Ukrajinu i daljnje uloge Vijeća Europe u tom kontekstu. Bashinim izvješćem te pripadajućom rezolucijom i preporukom predlaže se da Vijeće Europe nastavi s uspostavom međunarodnog mehanizma kompenzacije, uključujući uspostavu međunarodnog zakladnog fonda i međunarodnog povjerenstva za potraživanja, te da države članice i nečlanice koriste zamrznutu rusku državnu imovinu u tu svrhu. - Ovo je sljedeći logičan korak nakon uspostave Registra šteta prošle godine, rekao je Stier i naglasio kako će dodatno ispitati ove prijedloge i argumente u svom izvješću "Pravni i aspekti ljudskih prava agresije Ruske Federacije na Ukrajinu" koje je u izradi. Raspravi o ovoj temi nazočio je i predsjednik parlamenta Ukrajine - Verhovne Rade Ruslan Stefančuk.
Tijekom zasjedanja održana je i uobičajena razmjena informacija s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, a Skupštini su se obratili i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Moldavije Mihail Popsoite te ministrica vanjskih poslova, obrazovanja i sporta Lihtenštajna i trenutačna predsjedavajuća Odborom ministara Vijeća Europe Dominique Hasler.
Od ostalih tema u fokusu proljetnog zasjedanja su odnos parlamentarne većine i oporbe u demokraciji, sloboda izražavanja i okupljanja LGBTI osoba u Europi, ljudsko pravo na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš, zaštita djece od nasilja na internetu.
Zastupnicima će se obratiti i Alois, nasljedni princ Lihtenštajna. Po hitnom postupku na dnevni red sjednice uvrštene su točke "Smrt Alekseja Navaljnog i potreba suprotstavljanja totalitarnom režimu Vladimira Putina i njegovom ratu protiv demokracije", "Proizvoljno pritvaranje Vladimira Kara-Murze i sustavni progon prosvjednika protiv rata u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji" i "Nacrt okvirne konvencije o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava". U okviru rasprave o tekućim pitanjima, zastupnici će imati priliku raspravljati o temi „Odgovori na humanitarnu katastrofu u Gazi i sprječavanje daljnjih eskalacija na Bliskom istoku nakon nedavnog iranskog napada na Izrael"“. U nastavku rada, Skupština će glasovati o ukidanju procesa nadzora (monitoringa) nad Albanijom, ocjenjujući kako je ispunila većinu obveza i uvjeta prihvaćenih članstvom u Vijeću Europe.
Na marginama zasjedanja saborski zastupnici susreli su se s predsjednikom Vlade Republike Kosova Albinom Kurtijem i potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih poslova i dijaspore Kosova Donika Gërvalla-Schwarz kojima su ponovili podršku članstvu Kosova u Vijeću Europe.