.png)
Strasbourg - Voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marijana Balić te članovi Zdravka Bušić, Davor Ivo Stier i Domagoj Hajduković sudjelovali su u radu ljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje se održalo od 19. do 23. lipnja 2023. godine u Strasbourgu.
Prilikom otvaranja sjednice, predsjednik PSVE-a Tiny Kox rekao je kako su od početka ruske agresije milijuni ukrajinskih građana, većinom žena i djece, bili prisiljeni napustiti svoje domove, pa čak i svoju zemlju, tražeći utočište u drugim državama članicama Vijeća Europe. - Neki od njih nisu uspjeli pobjeći na vrijeme i postali su žrtve najstarijeg, najprešućivanijeg i najmanje osuđivanog ratnog zločina: seksualnog nasilja, rekao je Kox i dodao kako na Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima "žalimo za žrtvama seksualnog nasilja u Ukrajini, kao što žalimo za svim drugim žrtvama u ovom brutalnom, nezakonitom ratu koji nikada nije trebao započeti i mora završiti što je prije moguće" te pozvao zastupnike na minutu šutnje. Kox je govorio i o tragičnoj sudbini gotovo 80 migranata koji su izgubili živote kada je ribarski brod s više od 700 ljudi potonuo u blizini grčke obale prošloga tjedna. - Ova užasna nesreća podsjeća nas na desetke tisuća ljudi koji su poginuli tijekom posljednjeg desetljeća pokušavajući doći do Europe te ukazuje na važnost rješavanja ovog problema na usklađen, holistički i pravno obvezujući način, rekao je.
Tijekom ljetnog plenuma, Parlamentarna skupština je usvojila rezoluciju člana hrvatskog izaslanstva Domagoja Hajdukovića temeljenu na izvješću o temi "Integracija migranata i izbjeglica: koristi za sve uključene strane". Hajduković je, obraćajući se plenumu u funkciji izvjestitelja skupštinskog Odbora za migracije, izbjeglice i raseljene osobe, naglasio kako izvješće predstavlja širok raspon pristupa koje države članice Vijeća Europe mogu primijeniti, potičući “osjećaj zajedništva” i minimizirajući strah i ogorčenost prema ljudima koji dolaze iz drugih zemalja. U izvješću se preporuča pozivanje država članica, ali i migranata i izbjeglica na prihvaćanje “novog društvenog ugovora” koji utvrđuje njihova prava i odgovornosti, nudeći im pomoć mentora i vodiča kada prvi put stignu u zemlju domaćina. Nadalje, preporuča se stvaranje prostora gdje se mogu družiti s članovima lokalne zajednice s ciljem pravedne i uravnotežene raspodjele migrantskog stanovništva po nacionalnom teritoriju kako bi se izbjegla getoizacija. - Uspješna integracija koristi cijelom društvu, maksimizirajući prednosti za sve strane uključene u proces, zaključio je Hajduković.
U raspravi su sudjelovali zastupnici Zdravka Bušić i Davor Ivo Stier. Bušić je naglasila kako je najvažnije migrante i izbjeglice od samog početka uključiti u društveni život zajednice u kojoj žive te im omogućiti programe profesionalne obuke i edukacije jezika kako bi se lakše i brže uključili u zajednicu. Dodala je kako je getoizaciju potrebno izbjeći ne samo zbog uspješne integracije, već i radi sigurnosnog aspekta. Zastupnik Stier rekao je kako su za socijalnu uključenost i integraciju migranata ključne jake, otporne i inkluzivne zajednice. Nadalje, govorio je o važnosti rada vjerskih zajednica u prihvaćanju migranata i izbjeglica u društvo, pružanjem pravnog savjetovanja i podrške te zalaganjem za poštivanje njihovih socijalnih prava i dostojanstva.
Jedna od glavnih tema ljetnog zasjedanja bila je proračun i prioriteti Vijeća Europe za razdoblje 2024.-2027. te rashodi Parlamentarne skupštine za dvogodišnje razdoblje 2024.-2025., a u svjetlu izbacivanja Rusije iz Vijeća Europe i značajnog smanjenja proračunskih prihoda. U raspravi je zaključeno kako će Skupština nastaviti provoditi svoje statutarne i institucionalne uloge poput promatranja izbora, potpore Ukrajini i drugim državama članicama Vijeća Europe pogođenim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, a istodobno će se nastaviti digitalna modernizacija Skupštine s ciljem potpunog prelaska na rad bez papira. - Provedba ovih prilagođenih političkih i programskih prioriteta zahtijeva strukturno jačanje Tajništva Skupštine, kao i prilagodbu proračunske alokacije za operativne rashode, u svjetlu objektivno rastućih troškova, zaključeno je tijekom zasjedanja.
U raspravi o ovoj temi sudjelovala je voditeljica saborskog Izaslanstva Marijana Balić istaknuvši kako bi novi proračun Vijeća Europe u fokusu trebao imati zaštitu najranjivijih skupina: žena i djece, nacionalnih manjina te migranata i izbjeglica. Nadalje, rekla je kako bi se budući proračun trebao usredotočiti na zaštitu okoliša te koristi umjetne inteligencije i brzorastućih digitalnih tehnologija. – Očekujemo snažniju potporu Europskom sudu za ljudska prava i sustavu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i daljnjem radu na izvršenju presuda Suda, rekla je Balić i ponovila sveobuhvatnu podršku Ukrajini, posebno u svjetlu osnivanja Registra štete nastale agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, a čija je potpisnica i Hrvatska.
Parlamentarci su tijekom ljetnog zasjedanja raspravljali i o političkim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, sudjelovanju ruskih i bjeloruskih sportaša na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Parizu 2024., osiguravanju slobodnog i sigurnog prolaza Lačinskim koridorom, nedavnim političkim zbivanjima u Poljskoj, specifičnim izazovima s kojima se suočavaju Bjelorusi u izbjeglištvu, reformi zakonodavstva o ljudskim pravima u Ujedinjenoj Kraljevini.
Članica saborskog Izaslanstva Zdravka Bušić raspravljala je o temi holističkog pristupa zdravstvenoj skrbi tijekom izvanrednih situacija te pritom naglasila kako je globalni zdravstveni sustav bio nepripremljen na ugrozu pandemije Covida-19, iako su znanstvenici i javnozdravstveni stručnjaci godinama upozoravali na potencijalne opasnosti koje prijete od zaraznih bolesti. - Suočavali smo se s pandemijom metodom pokušaja i pogrešaka, donošenjem ad hoc odluka kako na nacionalnim, tako i na globalnoj razini, a nažalost mnogi životi su pritom izgubljeni, rekla je Bušić i dodala kako je pandemija uzrokovala mnogo poteškoća u mentalnom zdravlju ljudi. Zaključila je kako je potreban holistički pristup u postavljanju preventivnih temelja za buduće izazove kao što su zarazne bolesti, nesreće, klimatske promjene, toplinski valovi, suše, šumski požari, potresi i slično te predložila jačanje globalnog i nacionalnih zdravstvenih sustava te razvoj nacionalnih strategija djelovanja koje bi bile koordinirane na svjetskoj razini, kroz Svjetsku zdravstvenu organizaciju i druge međunarodne institucije.
Tijekom zasjedanja održana je i uobičajena razmjena informacija s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, a Skupštini su se obratili predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó te trenutačni predsjedavajući Odborom ministara Vijeća Europe Edgars Rinkēvičs, ministar vanjskih poslova Latvije, odnedavno izabran za predsjednika države.
Članovi Odbora za migracije, izbjeglice i raseljene osobe imenovali su Domagoja Hajdukovića izvjestiteljem o temi „Upotreba eksplozivnih naprava kao glavnog pokretača raseljavanja“.
Plenarna sjednice Parlamentarne skupštine održavaju se u vijećnici Europskoga parlamenta zbog radova na obnovi vijećnice PSVE-a koji su predviđeni do travnja 2024.