.png)
Strasbourg - Voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PSVE) Marijana Balić, članovi Zdravka Bušić, Davor Ivo Stier i Domagoj Hajduković te zamjenik člana Stephen Nikola Bartulica sudjelovali su u radu proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje se održava od 24. do 28. travnja 2023. godine.
Prilikom otvaranja sjednice, predsjednik PSVE-a Tiny Kox osvrnuo se na skorašnje održavanje četvrtog sastanka na vrhu država članica Vijeća Europe u svibnju u Reykjaviku, kazavši kako će ruska agresija na Ukrajinu i njezine implikacije za Europu i cijeli svijet biti u fokusu rasprava na summitu. –Ruske vlasti vode rat protiv Ukrajine, ali i protiv ljudi unutar Rusije koji se ne boje javno izraziti svoje protivljenje agresiji na Ukrajinu. Prije tjedan dana ruske vlasti su osudile ruskog novinara, političkog aktivista i dobitnika nagrade “Vaclav Havel“ Vladimira Kara-Murzu na 25 godina zatvora za iznošenje istine o užasima rata, rekao je predsjednik Kox. Izvijestio je zastupnike kako je ranije istoga dana s čelnicima skupštinskih političkih grupa, u nazočnosti supruge Vladimira Kara-Murze, Evgenije, dao zajedničku izjavu kojom se oštro osuđuje ova presuda i zahtijeva oslobađanje Kara-Murze.
Član saborskog Izaslanstva Domagoj Hajduković predstavio je, u ime voditelja promatračke misije Irca Josepha O’Reillyja, izvješće o promatranju predsjedničkih izbora u Crnoj Gori koji su se održali kroz dva kruga u ožujku i travnju ove godine. U izvješću se navodi kako su izbori uglavnom provedeni u mirnom okružju i u skladu s međunarodnim standardima te kako su temeljne slobode svih građana bile ispoštovane.
Skupština je ukazala na to kako su potrebna dodatna poboljšanja, uglavnom u zakonodavnom okviru i propisima o financiranju kampanje. Nadalje, u izvješću se navodi kako u zemlji i dalje postoji visok nivo korupcije, politizacije medija, ali i zabrinutost u vezi s neovisnošću sudstva. Stoga, Parlamentarna skupština predlaže Crnoj Gori povećanje ovlasti i sredstava Agenciji za sprečavanje korupcije, ali i poboljšanje zaštite novinara i osiguravanje neovisnosti medija. Dodatno, službenoj Podgorici se preporuča poduzimanje konkretnih mjera protiv nedovoljne zastupljenosti žena u političkom životu i izbornoj administraciji te poboljšanje dostupnosti biračkih mjesta za osobe s invaliditetom.
Član saborskog Izaslanstva Davor Ivo Stier, u ime političke grupe, rekao je tijekom rasprave kako se nakon predsjedničkih izbora očekuje jasno svrstavanje Crne Gore prema zapadnim vrijednostima i geopolitičkim interesima, kao i poštivanje nacionalnih manjina, dobrosusjedskih odnosa te poštivanje neovisnosti svih država Zapadnog Balkana. –Vjerujem kako novoizabrani predsjednik i vlasti u Crnoj Gori doista mogu računati i osloniti se na Vijeće Europe u osiguravanju stručne podrške i njegovanju proeuropske agende, rekao je Stier.
Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović predstavila je Skupštini godišnje izvješće za 2022. godinu te ustvrdila kako je zaštita ljudskih prava u Europi pretrpjela ozbiljne poteškoće u prošloj godini. Izvješće se uglavnom usredotočuje na zločine koje je počinila Ruska Federacija u napadu na Ukrajinu. –Zločini koje su počinile ruske snage u Ukrajini ne smiju proći nekažnjeno i pravda mora biti zadovoljena kroz učinkovitu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom te dugoročnu potporu ukrajinskom pravosudnom sustavu, rekla je Mijatović te dodala kako to uključuje i rješavanje problema kršenja prava ukrajinske djece prisilno odvedene u Rusiju ili na privremeno okupirana područja, od kojih je nekima nametnuto rusko državljanstvo, što predstavlja očito kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Zastupnicima se o ovoj temi obratila prva dama Ukrajine Olena Volodimirivna Zelenska.
Povjerenica je također naglasila kako mnoge države članice Vijeća Europe ne poštuju svoje međunarodne obveze u vezi sa zaštitom ljudskih prava tražitelja azila, izbjeglica i migranata. –Prisilna vraćanja migranata, odbijanje pomoći brodovima u nevolji i neljudski uvjeti zajedničke su značajke postupanja prema migrantima brojnih država, rekla je Mijatović i dodala kako bi se države članice trebale usredotočiti na pružanje sigurnih i zakonitih ruta kretanja, humanitarne pomoći duž migracijskih ruta te traganja i spašavanja na moru.
U raspravi po hitnom postupku o prisilnoj deportaciji ukrajinskih civila i prisilnom posvajanju ukrajinske djece u Rusiji članovi Skupštine pozvali su na kontinuiranu pomoć Ukrajini, putem bilo kojeg budućeg registra štete, evidencije slučajeva, prikupljanja dokaza, identifikacije žrtava i njihove trenutne lokacije te uspostave komunikacije s njima. Skupština je također pozvala na sigurno i brzo vraćanje deportirane djece uz pomoć programa traženja obitelji i ponovnog spajanja. Konačno, zaključeno je i kako počinitelji ovih zločina moraju biti izvedeni pred lice pravde.
Tijekom zasjedanja održana je i uobičajena razmjena informacija s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, a Skupštini se obratio predsjednik Islanda Guðni Th. Jóhannesson.
U nastavku zasjedanja zastupnici su raspravljali o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, odnosu mladih i medija te očuvanju demokracije, prava i okoliša u međunarodnoj trgovini. Nakon razornih potresa u Turskoj i Siriji Skupština je tijekom proljetnog zasjedanja raspravljala o političkim strategijama za sprječavanje, pripremu i suočavanje s posljedicama prirodnih katastrofa. U okviru rasprave o tekućim pitanjima, zastupnici su raspravljali o ulozi Rusije u eskalaciji napetosti u Moldaviji.
Voditeljica saborskog Izaslanstva i članica skupštinskog Odbora za kulturu, obrazovanje, znanost i medije Marijana Balić izvijestila je članove Odbora o sudjelovanju na predstavljanju nove, pete faze “Programa Jug“ - zajedničkog programa Europske unije i Vijeća Europe kojemu je cilj širenje prostora zaštite ljudskih prava, vladavine prava i demokracije kroz usvajanje zajedničkih pravnih standarda na južnom Mediteranu, koje se održalo od 12. do 14. ožujka ove godine u Lisabonu. Također je zastupnike izvijestila o sudjelovanju na sastanku Izvršnog odbora Centra Sjever-Jug Vijeća Europe koji se održao 24. ožujka u Strasbourgu.
Skupština je tijekom proljetnog plenuma izabrala Sebastiana Răduleţua za suca Europskoga suda za ljudska prava iz Rumunjske, a održana je i ceremonija dodjele Muzejske nagrade Vijeća Europe za 2023. godinu “ Radničkom muzeju“ u Kopenhagenu.
Na marginama zasjedanja Skupštine, sastala se neformalna skupina Women@PACE na kojoj su zastupnice PSVE-a imale priliku razmijeniti mišljenja i primjere dobre prakse s Anitom Bhatia, zamjenicom izvršne direktorice entiteta Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena (UN Women) i pomoćnicom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, o temi “Inovacije i tehnološke promjene: napredak prema rodnoj ravnopravnosti“.